Maturanti su 70-ih čitali knjige i novine, danas Face i Twitter
Američki su maturanti šest sati dnevno na digitalnim medijima, a to dovodi do društvene izolacije i problema s kritičkim razmišljanjem
Dijana Jurasić Jedan od tri maturanta u 2016. nije pročitao knjigu u slobodno vrijeme, a 82% svaki je dan posjećivalo Facebook, Twitter i Instagram Prije četiri desetljeća 60% maturanata čitalo je knjige, novine ili magazine svaki dan, a 2016. to je radilo samo 16% maturanata! Pokazalo je to istraživanje, koje je objavila Američka psihološka asocijacija, a prenio Washington Post, i koje u globaliziranom svijetu neće iznenaditi nikoga tko ima tinejdžera u kući ili radi s njima. Danas adolescenti satima “čitaju” na Instagramu, Twitteru, Facebooku... Nema tu prevelikih razlika između američkih i hrvatskih tinejdžera.
Teškoće u razumijevanju
Jean Twenge, profesorica psihologije, jedna od autorica studije i majka troje djece, kazala je za Washington Post da je zabrinjavajuće što tinejdžeri u slobodno vrijeme više ne čitaju knjige i duge tekstove u novinama, što je važno da bi mogli razumjeti kompleksne ideje i kritički razmišljati. Osim toga, kazala je, čitanje knjiga odlična je priprema ako namjeravaju ići na fakultet. Posljednje desetljeće-dva i naši profesori na fakultetima zamjećuju da ni studenti više ne čitaju kao nekoć, niti su u stanju pročitati nekoliko knjiga, ući u dubinu i povezati cjelinu pročitanog. Profesor Zdravko Petak sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti iznosi impresije o studentima, koji manje čitaju nego nekad. Došlo je, dodaje, do ozbiljnog loma u načinu na koji mladi usvajaju znanje. – Moji studenti u pravilu traže PowerPoint prezentacije, pitaju gdje je ta aplikacija na internetu, a ne da im preporučim da čitaju knjige. Kad im pričam da me je odredilo čitanje knjiga kod profesora Zvonka Lerotića i pokojnog Ivana Prpića, da sam čitao Maxa Webera, Karla Mannheima, gledaju me u stilu “tko je sad ovaj, o čemu priča...” Vidite i da su inače bistra djeca svedena na PowerPoint razumijevanje svijeta i da imaju teškoća kad im date da pročitaju niz knjiga i povežu ih. Zbog nečitanja knjiga mladi danas ne mogu dobiti cjelinu reflektiranja o životu i svijetu. Imaju neke sekvencije koje nastoje što brže memorirati, nema reflektiranja o knjigama s pomoću kojih objašnjavamo svijet i to se osjeća snažno zadnjih 15 godina – kaže Petak. Tome je pridonio i bolonjski proces jer prije su studenti, dodaje, imali i 6-7 knjiga ozbiljne literature za ispite. Američko istraživanje pokazalo je da jedan od tri maturanta u 2016. nije pročitao knjigu za užitak u slobodno vrijeme, dok ih je 82% svaki dan posjećivalo Facebook, Twitter i Instagram. Nije problem samo u tome što su tinejdžeri koji ne čitaju knjige i duge tekstove u novinama slabije pripremljeni za fakultet, nego što se pokazalo da prekomjerna upotreba digitalnih medija dovodi do povećane socijalne izolacije i problema mentalnog zdravlja kod mladih. Na to upozorava i Twenge. A 2016. maturanti su, prema istraživanju, svaki dan šest sati slobodnog vremena provodili na digitalnim medijima, mlađa djeca sat-dva manje. Američka studija temelji se na podacima istraživačkog projekta “Nadziranje budućnosti” u sklopu kojeg se anketiraju srednjoškolci u SAD-u i ne samo o navikama čitanja, nego i o planovima s karijerom, jesu li koristili drogu i slično. Analizirane su čitalačke navike više od milijun tinejdžera između 1976. i 2016. Nema danas bitnih razlika između tinejdžera s obzirom na rasu, spol i socijalno porijeklo, jedino dječaci više vremena troše na videoigre, a djevojčice na društvene mreže.
Digitalna demencija
Profesor emeritus Igor Čatić kaže da je Znanstveno-istraživački odbor za kiborgizaciju, robotizaciju, digitalizaciju i transhumanizam koji pripada Znanstveno-istraživačkom centru za integrativnu bioetiku u protekle tri godine posvetio više puta pozornost utjecaju digitalnih naprava na razvoj mladeži. – Prerano dopuštamo preveliku aktivnost djece i adolescenata na računalima umjesto da ih potičemo da čitaju knjige. Danas je ozbiljan problem što tinejdžeri misle da će sve naći na internetu, a treba znati postaviti pitanje, a da bi to znali, treba imati nešto u mozgu. Jesu li ti novi trendovi u funkciji rušenja kognitivnih sposobnosti, da su ljudi fahidioti, da ne prave bogatima probleme? Mladi bez čitanja knjiga neće moći složeno razmišljati, ni vidjeti cjelinu, niti moći neke stvari povezivati jer neće imati što u glavi povezati – kaže Čatić. U svijetu se vode rasprave o štetnosti pretjerane upotrebe digitalnih medija na mozak, a njemački neuroznanstvenik Manfred Spitzer 2012. skovao je termin digitalna demencija. Nitko ne kaže da ne treba koristiti digitalne tehnologije, nego je problem prekomjerno korištenje koje dovodi do kognitivnog urušavanja, smanjenja pozornosti i kratkoročnog pamćenja.
MILAN KUJUNDŽIĆ: Treba sačuvati HZZO, dostupnost i sigurnost svim građanima i na tome tragu graditi zdravstvenu politiku