Volio Reagana, ne i Trumpa, ali je gradio mostove u politici
John McCain u politiku se upustio kada je shvatio da nikada neće biti promoviran u generala ili admirala poput svog oca i djeda
Smatrali su ga i za jastreba američke političke scene pa se može očekivati da će pozivi na aktivne ulaske u sukobe biti rjeđi Ne stišavaju se poruke o značaju američkog senatora Johna McCaina, koji je preminuo u subotu, i koji je ostavio dubok trag na tamošnjoj političkoj sceni. Bio je posljednji iz garde republikanskih političara koja je stasala u vrijeme Ronalda Reagana. Iako je u Senatu zastupao ne tako utjecajnu Arizonu, McCain je bio utjelovljenje “jakog čovjeka” koji nije povlađivao nijednom predsjedniku. A to se pogotovo odnosilo na Donalda Trumpa kojega posebno nije volio.
Odbio zamjenu
Vojnička disciplina, stega i hrabrost doslovno su mu bili u genima. Otac i djed bili su admirali s četiri zvjezdice američke ratne mornarice, a sam John Mc Cain diplomirao je 1958. na Američkoj mornaričkoj akademiji postavši pilot lovca bombardera. Raspoređen je na dužnost na nosačima zrakoplova s kojih je tijekom Vijetnamskog rata polijetao na misije protiv Vietkonga. U listopadu 1967. njegov je zrakoplov srušen tijekom bombardiranja Hanoija, glavnog grada tadašnjeg Sjevernog Vijetnama, a McCain je pao u ruke vietkongovaca. Pri doskoku je slomio obje ruke i nogu, a kako je pao u močvaru, gotovo se utopio. Na suho su ga izvukli sjevernovijetnamski vojnici koji su ga pretukli i nekoliko puta proboli bajonetom prije nego što je otpremljen u zatvor gdje su mu “pokrpane rane”. Zapovjedništvo Sjevernog Vijetnama doznalo je da u rukama imaju sina i unuka američkih mornaričkih admirala, no sam McCain odbio je prijedlog da ga razmijene za zarobljenike koji su bili u američkim i južnovijetnamskim zatvorima. Nakon toga McCain je prebačen u zloglasni Hanoi Hilton, zatvor za američke zarobljenike gdje je ostao punih pet godina pri čemu je strahovito mučen, od posljedica torture nikada više nije mogao podići ruke iznad glave. Pušten je na slobodu 1973., nakon pet i pol godina uzništva. Nakon rehabilitacije vratio se u aktivnu službu, no u mornarici ostaje do 1981., nakon što je shvatio da nikada neće doći do čina generala ili admirala. Svoj ratni put odlučio je kapitalizirati na sasvim novom polju – u politici. Postavio si je za cilj ulazak u Kongres, a potom i u Senat. Američka javnost percipirala ga je kao heroja, što je, u vojnom smislu, nesumnjivo bio i računao je na to kao na svoju prednost. Preselio se u Phoenix u Arizoni i započeo kampanju za Kongres. Konkurentski političari proglasili su ga došljakom, no na to je McCain imao spreman odgovor. Kao vojni pilot nikada nije dulje živio na jednom mjestu, već je branio SAD diljem cijelog svijeta. – Kada malo bolje promislim, najdulje sam na jednom mjestu boravio u Hanoiju, u zarobljeništvu – govorio je tada McCain. I ova je retorika upalila. Konzervativna Arizona zdušno je glasala za ratnog heroja koji je postao jedan od njihovih predstavnika u Kongresu. Odlučan političar, ratni junak i čovjek bez dlake na jeziku odmah se svidio tadašnjem predsjedniku Ronaldu Reaganu koji ga je “uzeo pod svoje”, postavši njegov neformalni mentor. Iako je McCain kritizirao i neke Reaganove poteze poput slanja američkih marinaca u Bejrut, McCain ulazi u Senat 1987. godine i tamo je ostao više od trideset godina.
Zagovornik rata
U tih šest mandata u američkom senatu McCain je potvrdio da se ne povija pred ni jednim predsjednikom, bio on demokrat ili “njegov” republikanac. Podjednako je kritizirao sve, no posebno nije volio aktualnog predsjednika Trumpa kojeg je ismijavao jer je izbjegao vojnu obavezu. Senator McCain i sam se htio okušati na predsjedničkim izborima. Prvo je pokušao izboriti republikansku nominaciju na izborima 2000., no tada ga je pobijedio George Bush. Dvanaest godina kasnije dobio je nominaciju, no na izborima ga je pobijedio Obama. Iako slovi za omiljenog političara u američkoj javnosti, njegovi kritičari smatraju da bi ionako krvava američka politika, s McCainom u Bijeloj kući, bila još krvavija. Naime, McCain je bio jedan od najvećih jastreba američke političke scene i zagovarao je aktivno sudjelovanje u sukobima. U Siriji je među prvima pronašao veze s “opozicijom”, u Libiji je prvi pozivao na vojnu intervenciju. Zagovarao je vojne udare na Iran, a Trumpa pozvao da izvrši nuklearni udar na Sjevernu Koreju. McCainovom smrću SAD gubi jednog heroja, no nema sumnje da će pozivi na vojne sukobe sada biti rjeđi.