Ratko Matijević
Žene zbog loših iskustava ne žele više rađati, liječnici to mogu ispraviti
Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KB-a Merkur nabraja promjene nužne u zdravstvenom sustavu za dobrobit rodilja
U prvih šest mjeseci ove godine u hrvatskim su rodilištima bila 17.553 poroda zbog čega je projekcija da će 2018. postati prvom godinom u kojoj će biti rođeno manje od 36 tisuća beba. Lani je rođeno 36.556 djece što je najmanje od 1991. godine. Na lošu demografsku sliku može utjecati i medicinska struka, poručuje prof. dr. sc. Ratko Matijević navodeći da je peti uzrok zašto se žene ne odlučuju na još jedan porod loše iskustvo ranijeg poroda. S predstojnikom Klinike za ženske bolesti i porode KB-a Merkur razgovarali smo o promjenama koje liječnici, tj. zdravstveni sustav mogu učiniti, iskustvu poroda koji se sada personalizira i prilagođava rodilji kojoj se nudi suradnja.
Važna podrška uprave
– Svaki segment treba napraviti svoje; politika, ekonomija, ali i medicina. Sigurnost i kvaliteta skrbi za majku i dijete na prvome su mjestu, ali ne smijemo ignorirati da trećina žena iz istraživanja koje su napravile Rode zbog lošeg iskustva na porodu ozbiljno razmišlja o tome želi li uopće više imati djece. Mi kao medicinska struka ne možemo utjecati na poreze, na naknade, ali trebamo i možemo ovaj uzrok smanjiti na najmanju moguću mjeru. Mi moramo osigurati da žene imaju bolje uvjete rađanja i bolja iskustva s poroda jer je naša dužnost da im uz zdravo dijete i zdravu rodilju porod ostane u dobrom sjećanju – govori dr. Matijević ističući kao ključan koncept personalizirane medicine i u svojoj struci. Medinjem, cina usmjerena prema pojedincu u njegovu poslu znači, tumači, da od rodilje žele dobiti partnera u porodu koji daje sugestije o brojnim stvarima, koja donosi nemedicinske odluke o svom porodu. – A mi moramo osigurati da se osjećaju ugodno, u skladu s modernom medicinskom praksom. To se zove plan poroda koji žene pripremaju kod kuće, a mi se trudimo poštovati ga koliko je to moguće. Na Merkuru imamo i radionice za trudnice gdje žene bivaju upoznate s onim što ih čeka na samom porodu, help-line za dojenje ako imaju problema s dojeanesteziju na porodu može biti osoba od povjerenja bez ikakvih uvjeta, tečajeva, plaćanja itd. Tu veliku zaslugu imaju naše primalje koje taj posao obavljaju dobrovoljno i bez naknade – nabraja taj liječnik što sve znači personalizirana medicina pri porodu. Vjeruje da je to koncept na kojem se mora ustrajati što potkrepljuje podacima po kojima je u klinici koju vodi lani bilo 250 poroda više nego prije tri godine, njih 1809 te da su sa 16. kolovoza ove godine imali 1212 poroda. Prema toj projekciji, kako kaže, rast će do gotovo dvije tisuće poroda što je značajno s obzirom na opću demografsku situaciju. – Jedno rodilište pokazuje da se može. Posebno je važna podrška uprave bolnice koja ima razumijevanja za troškove koje taj povećan broj nosi. Zavod za koji osigurava 24 sata dostupnog anesteziologa, epiduralna se analgezija može dobiti 24 sata, a imamo i sve manje poroda carskim rezom u općoj anesteziji. Sve je to rezultat timskog rada liječnika, primalja, sestara, pomoćnog osoblja i naše rodilje su to prepoznale jer je stopa prvorotkinja kod nas prešla 50 posto, među kojima ima žena koje kod nas nisu ni vodile trudnoću niti terenski pripadaju bolnici Merkur – objašnjava dr. Matijević. Činjenica je i da se za majčinstvo dosta kasno odlučuje. S godinama, osim manjih mogućnosti za trudnoću, rastu i komplikacije, a trenutačno kao vodeću kod nas navodi gestacijski dijabetes. Šećerna bolest u trudnoći sve je učestalija dijelom i jer su se, objašnjava, snizile ciljne vrijednosti. Aktualna je tema i abortus za koji dogodine slijede i zakonske izmjene. Na Merkuru se, kaže dr. Matijević, poštuje izbor liječnika koji imaju priziv savjesti i koji ne obavljaju pobačaje.
Zakon treba modernizirati
– Zakon dozvoljava pobačaj što mi moramo prihvatiti, ali drago mi je reći da je pobačaja sve manje. Postojeći zakon treba modernizirati – kaže taj predstojnik klinike koji ima iskustvo rada u britanskom zdravstvenom sustavu za koji kaže da nije posebno bolji od hrvatskog te da našem zdravstvu treba modernizacija, ali ne opreme, nego upravljanja. – U okviru sredstava koje mi izdvajamo Hrvatska ima dobro zdravstvo, a želim vjerovati da će svi projekti i programi o kojima se govori u konačnici rezultirati boljom kvalitetom i dostupnosti.
Dužnost je liječnika da rodilji porod ostane u dobrom sjećanju, kaže prof. Matijević