Zbog gubitaša kao što je Uljanik smanjuje se prostor za porezno rasterećenje građana

Dugoročno rješenje

Porezna je reforma pred vratima, očekuje nas i kreiranje proračuna za iduću godinu, a u medijima se nagađalo da ostajemo bez ministra financija. U razgovoru za Večernji list Zdravko Marić otklanja takve sugestije, bar u ovom trenutku, a najavljuje promjene u poreznom sustavu koje bi trebale rezultirati jeftinijom hranom za građane. Poručuje i da je vrijeme da država prestane sanirati gubitaše jer svaka injekcija novca njima umanjuje prostor za smanjenje poreza građanima.

BDP je rastao iznad očekivanja u drugom tromjesečju godine. Hoće li se realizirati godišnja prognoza o rastu BDP-a za 2,8 posto?

Rast u drugom tromjesečju bio je upravo u skladu s našim očekivanjima, prema do sada objavljenim visokofrekventnim podacima. S druge strane, rast u prvom tromjesečju ove godine svakako je bio ispod ondašnjih očekivanja. Projekcija Vlade RH od 2,8 posto za cijelu 2018. ostaje dostižna. Da bi se i ostvarila, osim nastavka trenda domaće potražnje iz prve polovice godine, povoljnog kretanja inozemne potražnje za domaćim robama i uslugama, trebat će i ubrzanje investicijske aktivnosti do kraja godine. Moram reći da smo u prvoj polovici godine očekivali bolje rezultate od investicijske potrošnje, a ono što ohrabruje u ovom pogledu pozitivni su trendovi u građevinskoj djelatnosti.

Poljska je istovremeno rasla 5 posto. Trebamo li se zadovoljiti rezultatima koje postižemo?

Osobno držim da se nikako ne smijemo pomiriti s postojećim stopama rasta s obzirom na to da, kao što ste i sami rekli, druge zemlje ostvaruju više stope rasta. Međutim, nažalost, potencijal rasta hrvatskog gospodarstva u ovom je trenutku i ispod aktualne stope raste, odnosno na razini od oko 2 posto. Potencijal rasta hrvatskog BDP-a u duljem roku ovisi o faktorima kapitala i rada te efikasnosti njihova korištenja (višefaktorska produktivnost). Upravo u pogledu efikasnosti korištenja faktora proizvodnje i njene slabe dinamike, rješenje su isključivo što pametnije dizajnirane i što brže provedive strukturne reforme. Što se tiče faktora kapitala, vjerujem da će u nadolazećim godinama ove pozitivne stope rasta agregatnih investicija iz proteklog razdoblja još ubrzati, pogotovo uz daljnje restrukturiranje pojedinih sektora te bolje iskorištavanje fondova EU. Faktor rada ipak se dugoročno izdvaja kao objektivno najveće ograničenje za hrvatsko gospodarstvo, što zbog nepovoljnog prirodnog prirasta te migracijskog salda, a što zbog strukturnih problema hrvatskog tržišta rada. Za poboljšanje stanja potrebna je sinergija reformskih politika u nekoliko područja, a to su demografija, uključujući neto migracijske tijekove, zatim mirovinski sustav, obrazovni sustav i daljnja fleksibilizacija tržišta rada.

Naznačuju li porezni prihodi financijski rekordnu turističku sezonu?

Prateći proračunske prihode na dnevnoj razini, poglavito PDV, postoji značajan rast osobne potrošnje. Rastu osobne potrošnje, pa time i porastu proračunskih prihoda, doprinijeli su efekti već provedenih mjera poreznog rasterećenja kako gospodarstva tako i građana, ali bitan doprinos povećanju poreza na potrošnju dolazi i od rasta broja turista i njihove potrošnje. Kakvi će biti ukupni financijski rezultati turističke sezone, teško je precizno reći u ovom trenutku, ali svi dosadašnji podaci upućuju na to da ćemo imati financijski rekordnu turističku godinu.

Zašto nema rasta industrijske proizvodnje, možemo li živjeti od turizma i prodaje?

Industrijska proizvodnja bilježi slabija ostvarenja u prvoj polovici 2018., odnosno blagi rast od 0,4 posto, pri čemu su pozitivne stope promjene ostvarene jedino u veljači (3,3 posto) i lipnju (3,1 posto). Usporavanje industrije vidljivo je na razini čitave Europske unije, a ne samo u našem gospodarstvu. Glavni razlog nepovoljnog kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj pad je proizvodnje kapitalnih proizvoda od gotovo 10 posto u prvoj polovici godine, dok sve ostale glavne industrijske grupacije bilježe pozitivna kretanja. Djelatnosti koje najviše pridonose padu industrije su proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, strojeva i uređaja te ostalih prijevoznih sredstava što se uglavnom odnosi na brodove. Naime, dosta brodova koji su trebali biti isporučeni u 2017. kasni s isporukom, a iako je u knjizi narudžbi za 2018. planirana isporuka 25 brodova, u prvoj je polovici godine isporučen tek jedan brod. S druge strane, bilježe se pozitivna kretanja u proizvodnji prehrambenih i farmaceutskih proizvoda koja u prvoj polovici godine raste deset posto. Upravo zato naš cilj treba biti, osim turizma, što više poticati i jačati i druge gospodarske sektore, poglavito u segmentima industrije, poljoprivrede, IT-ja i drugih uslužnih sektora kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo što čvršće, raznovrsnije i otpornije na potencijalne šokove.

Koja će rasterećenja planirana u sklopu porezne reforme za 2019. donijeti najveća rasterećenja?

Najjača mjera nastavka poreznog rasterećenja snižavanje je opće stope PDV-a na svježe meso, svježu ribu, voće i povrće te pelene. To je efekt od gotovo 1,4 milijarde kuna. Postavlja se pitanje hoće li ove mjere građani u konačnici i osjetiti. Smatramo da hoće jer, unatoč tome što ne postoje mehanizmi prisile nekoga da spušta cijene, tržište će učiniti svoje. Na taj način umanjujemo regresivni efekt PDV-a kako bi rasterećenje najintenzivnije osjetili građani s najnižim dohocima. Jak efekt ima i ukidanje dvaju doprinosa: onih za zapošljavanje i ozljede na radu. Sastavni dio te mjere povećanje je zdravstvenog doprinosa, no ukupno opterećenje past će sa 17,2 posto, koliko danas iznose doprinosi na plaću, na 16,5 posto. To znači 900 milijuna kuna rasterećenja za poduzetnike, a oko 1,35 milijardi kuna veće prihode zdravstvu. Treća je velika mjera porez na dohodak. Predložili smo da se najviša stopa tog poreza od 36 posto primjenjuje na osnovicu od 30.000 kuna, a ne kao dosad na 17.500 kuna. Predložili smo i smanjenje poreza na promet ne-