Prva žrtva virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj
Od 2012. godine virusom bi se zarazilo do 20 osoba u sezoni, a sad je samo u srpnju i kolovozu zaraženo 26 osoba
Od 2012. u Hrvatskoj se bilježi do 20 slučajeva oboljelih od VZN u sezoni. Sada se ta brojka popela na 26 u srpnju i kolovozu Prvi slučaj smrti uzrokovan virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj dogodio se u Osječko-baranjskoj županiji. Stariji muškarac, navodno je bio lovac, preminuo je u KBC-u Osijek. Kako prenosi 24sata muškarac je imao srčanu slabost, šećernu bolest i slab imunitet. Unatoč svim poduzetim mjerama, pa i liječenje u Intenzivnoj jedinici, preminuo je od teške upale mozga uzrokovane virusom Zapadnog Nila, rekli su im u KB Osijek. Muškarac visoke životne dobi iz Belog Manastira liječio se kod njih. Umro je još 18. kolovoza, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ponedjeljak je izvijestio javnost. Slavonac je za sad jedina osoba kod nas koja je od tog virusa preminula.
Stariji u riziku
U posljednjih tjedan dana HZJZ-u je prijavljeno još deset novooboljelih od bolesti Zapadnog Nila, što je ukupno 26 laboratorijski potvrđenih slučajeva ove sezone. Među prijavljenim slučajevima, svi su zaraženi na području sjeverozapadnog i istočnog dijela zemlje: u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji te Gradu Zagrebu i okolici. Infekcija virusom Zapadnog Nila u 70 do 80 posto slučajeva prola- zi bez simptoma. U dvadesetak posto slučajeva manifestira se simptomima nalik gripi: povišena temperatura, glavobolja, slabost, bol u mišićima i zglobovima. Tek kod 1% oboljelih može se razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Kako upozoravaju liječnici iz HZJZ-a, u većem su riziku od obolijevanja starije osobe s kroničnom bolesti (kao primjerice dijabetes, hipertenzija, kronična bubrežna bolest) ili imunosuprimirane osobe (transplantirane osobe i dr.). Virus se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije smatra se komarac vrste Culex, no i druge vrste komaraca mogu prenijeti infekciju. Zaraženi komarac prenosi virus na ljude, kopitare i druge sisavce ubodom, ali virus ne može prijeći s čovjeka na čovjeka. U RH se ovaj virus pojavio 2012. godine. Otada se godišnje zabilježi do 20 slučajeva oboljelih, no ove je godine prvi put do kraja kolovoza ta brojka narasla na 26.
Poklopite spremnike
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, do 30. kolovoza je u Europi zabilježeno ukupno 710 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila: najviše, 327, u Italiji, 213 u Srbiji (gdje je dosad umrla 21 osoba), 147 slučajeva u Grčkoj, 117 u Rumunjskoj, 96 u Mađarskoj... Da bi se smanjio rizik od infekci- je, važno je provoditi mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla. Travnate površine valja održavati urednima da ne postanu stanište odraslim komarcima, a spremnike za vodu oko kuće obavezno dobro poklopiti jer komarci se razmnožavaju u vodi. Dr. Iva Pem Novosel iz HZJZ-a poručuje i da je korisno nanositi sredstva protiv komaraca, repelente koji ih odbijaju te fizički zaštititi unutarnje prostore ugradnjom mreža protiv insekata. Posebno podsjeća roditelje male djece da na dječja kolica u ovoj sezoni svakako stave zaštitnu mrežu. Za groznicu Zapadnog Nila, prenosi 24sata, još nema terapije, već se provodi simptomatska terapija. U nekim slučajevima potrebno je oboljele staviti na intenzivnu njegu i dati im umjetno disanje uz upotrebu aparata. – Efikasni su antivirusni preparati kao što su to ribavirin i interferon. Kod starijih osoba i onih oboljelih od kroničnih bolesti, prognoza je nepovoljna. Stopa smrtnosti kod ljudi kod kojih se bolest pojavi u živčanom obliku iznosi od 4 do 14 posto – upozorava prof. Miroslav Valčić sa Katedre za zarazne bolesti životinja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za srpski Blic. Mortalitet kod ljudi starijih od 70 godina je čak 15 do 29 posto. – Kod osoba koje su se oporavile od ovog virusa posljedice ostaju duže od godinu dana u vidu gubitka pamćenja, teškoća u hodanju, slabosti mišića i depresije – kaže prof. Valčić. Životinjama se može pomoći simptomatskom terapijom i poboljšanjem uvjeta u kojima se životinje drže.
U Europi 710 slučajeva infekcije: najviše u Italiji (327), a u Srbiji 213, od kojih je 21 oboljeli umro U Europi 710 slučajeva infekcije: najviše u Italiji (327), a u Srbiji 213, od kojih je 21 oboljeli umro