Vrkić: Ne tražimo ni Srbe, ni Hrvate, tražimo mrtve
Nestali ne smiju biti dio prepucavanja u dnevnoj politici, istknuo je Matić
Grobnica u Srbiji nema, no žrtve su nađene pri ispitivanju toka Dunava. Na zahtjev Hrvatske ispituje se Dunav do Đerdapske klisure
– Počinjemo vrlo važan posao za oba naroda, sudbina nestalih posljednje je pitanje koje treba riješiti u našim ratovima koje smo imali, kako bi se stvorili preduvjeti za normalizaciju odnosa, a i za proces pomirenja koji će nas dovesti u civilizacijski red kojem pripadamo – poručio je Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije za pitanja nestalih. Sažetak je to prvog radnog sastanka između Matića i Ivana Vrkića, povjerenika predsjednice RH za nestale u Domovinskom ratu. Susret u Osijeku bio je inicijativa Ureda predsjednice RH. – Pitanje nestalih još je otvorena rana, a rat treba ovdje završiti. Složili smo se da tražimo mrtve, nestale, složili smo se da je bol jednaka na obje strane, a da je obveza i jednih i drugih da stvorimo klimu i uvjete da pokušamo pronaći sve nestale, ili barem većinu, kako bi se obitelji mogle pokloniti. Mi nemamo ulogu političke misije, već duboku humanitarnu ulogu. Ne tražimo ni Srbe, ni Hrvate, mi tražimo mrtve, ne tražimo ubojice, to neka rade oni koji su za to nadležni. U prvom nam je planu da, dok još postoje sjećanja i dokazi, kao države preuzmemo odgovornost i angažiramo držav- ne i civilne institucije kako bismo završili taj posao – pojasnio je, pak, Vrkić. Temelj je to, istaknuo je, za buduće dobre odnose između Hrvatske i Srbije i između dva naroda. – Očito je da su na rad institucija utjecale političke turbulencije i javljali su se zastoji u istragama nestalih. Misija nam je depolitizirati taj posao i omogućiti da se i u kritičnim situacijama, kada su zahlađeni odnosi, humanitarni proces ne zaustavlja – naglasio je Matić. Naveo je kako je 76 grobnih mjesta u Hrvatskoj koja još nisu ekshumirana, dok je na Šalati 400 neidentificiranih tijela, a poručio je kako je jako važno ubrzati postojeće procese. Grobnica u Srbiji, prema evidencijama obje strane, nema, no žrtve su nađene pri ispitivanju toka Dunava do Smedereva. Na zahtjev Hrvatske, ispituje se trenutačno cijeli tok Dunava do Đerdapske klisure. – Crvena linija mora biti podvučena iznad priče o nestalima, oni ne smiju biti dio dnevno-političkih prepucavanja ili političke koristi bilo kojeg političkog lidera – istaknuo je. Jedan od problema u Srbiji koji otežava pronalazak nestalih jest, naveo je, nedostatak kadra zaduženog za istrage. Nužno je, stava je, i povezati komisije i udruge nestalih, kojih je u Srbiji 60-ak, kao i nevladine organizacije, “koje su često sotonizirane, a raspolažu dobrim bazama podataka o ratnim sukobima”. – Pokušat ću te snage objediniti i stvoriti klimu u kojoj će dojavljivanje o mjestima gdje je moguće da se nalaze nestali biti častan čin, a ne čin kojim bi netko razmišljao o tome da počini izdaju. Pozivamo sve koji imaju ikakve informacije da nam dojave, kako bismo što prije počeli provjeravati lokacije – apelirao je. Na upit jesmo li korak bliže otvaranju vojnih arhiva, odgovorio je da je predsjednik Vučić dao nalog za njihovu pretragu, u vezi lokacija na kojima bi mogle biti grobnice. – Nakon prve pretrage nije bilo zadovoljavajućih rezultata, a u tijeku je druga pretraga u vojnim arhivima. Postoji obrazloženje da su arhive prevelike. Apsolutno sam za otvaranje svih arhiva na prostorima bivše Jugoslavije i trebalo bi to regulirati međudržavnim ugovorom – izjavio je Matić. Zalaže se i za jedinstven popis nestalih “jer sigurno ima preklapanja”.