Udvostručila se potražnja za liječnicima i radnicima u proizvodnji
Nakon izlaska iz recesije, Hrvatska je vratila 101 tisuću radnih mjesta, no u odnosu na vrhunac zaposlenosti iz 2008. još uvijek je broj zaposlenih manji za 98 tisuća
Upitno je imamo li dovoljno zapošljivih radnika da vratimo zaposlenost na razine koje smo imali prije krize, kaže T. Globan
Hrvatskoj je trebalo sedam i pol godina da zaustavi pad ekonomije i iziđe iz recesije u kojoj je nestalo dvjesto tisuća radnih mjesta, a punih deset godina da vrati polovicu izgubljenh radnih mjesta! U posljednje četiri godine, najviše novih poslova donio je turizam, oko 17.000, ugodno je iznenađenje da su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u plusu za oko 12 tisuća zaposlenih, a približno je toliko novih radnika i u sektoru građevine. Slijede trgovina, prerađivačka industrija, zdravstvo, uslužne djelatnosti, prijevoz, obrazovanje...
Za liječnike 61 oglas
– U svibnju 2014. godine desezonirani broj zaposlenih iznosio je 1,420 milijuna, a u srpnju 2018. taj broj iznosi 1,521 milijun osoba. To znači da je u nešto više od četiri godine poslijekrizne ekspanzije u Hrvatskoj otvorena 101 tisuća novih radnih mjesta – navodi Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu i analitičar MacroHuba. No, gleda li se vrhunac zabilježen potkraj 2008., u Hrvatskoj je još manjak zaposlenih od 98 tisuća osoba. Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb, otkriva da je potražnja za radnicima bila živa i ovoga ljeta koje je donijelo zanimljive promjene na ljestvici najtraženijih zanimanja. U odnosu na kolovoz 2017., ovog se kolovoza, prema oglasima s jednog internetskog portala, udvostručila potražnja za liječnicima (stomatolozima), proizvodnim radnicima i diznajnerima. Prije godinu dana, liječnici su bili tra- ženi u više od 30 oglasa, ovog kolovoza liječnici i stomatolozi tražili su se u 61 oglasu. Proizvodni radnici dominirali su u 98 oglasa, a dizajneri svih boja traženi su 38 puta. U nekoliko je djelatnosti i dalje prisutan manjak radnika, a najizraženiji je u bankama i financijskoj branši (oko 4000) te u poslovanju nekretninama (oko 2000). Tomislav Globan kaže da to što je uvjerljivo najviše novozaposlenih u protekle četiri godine zabilježeno u sektoru smještaja i ugostiteljstva govori da se hrvatsko gospodarstvo još više specijaliziralo u smjeru turizma i turističkih djelatnosti. – To znači da nam egzistencija još više ljudi ovisi o djelatnosti koja je vrlo podložna eksternim utjecajima nad kojima Hrvatska nema kontrolu. Znatan je rast zaposlenosti u sektoru građevine, što svjedoči o značajnom oporavku u tom sektoru te je u skladu s ekspanzivnim rastom optimizma i ekonomske klime u građevinarstvu – ističe Globan. Iako bi naše gospodarstvo iduće godine napokon trebalo dosegnuti razine BDP-a iz 2008. godine, kod zaposlenosti se to neće dogoditi tako skoro jer manjak zaposlenih još iznosi oko 100 tisuća osoba.
Tko će raditi
– Kada bi zaposlenost nastavila rasti za 25 tisuća osoba godišnje, kao što je prosječno rasla od 2014. do danas, taj bismo jaz zatvorili do 2022. Međutim, to nije realno zbog dva razloga. Prvo, gospodarstvo nam je u fazi usporavanja pa će i potrebe za novozaposlenima u idućem razdoblju biti manje nego dosad. Drugo, čak i da na tržištu rada postoji potreba za 100 tisuća novih zaposlenika u iduće četiri godine, veliko je pitanje postoji li uopće u Hrvatskoj toliko zapošljivih ljudi. Iako je na burzi trenutačno prijavljeno 134 tisuće ljudi, dobar dio njih je teško ili vrlo teško zapošljiv s obzirom na neusklađenost njihovih vještina i potreba poslodavaca – navodi Globan. Stoga i ne čudi da je kolovoški indeks kojim se mjeri potražnja za radnicima skočio za petinu u odnosu na prošlu godinu.
U posljednje četiri godine najviše je novih radnih mjesta donio turizam, oko 17.000
Znatan je rast zaposlenosti u građevini, što je u skladu s rastom optimizma