IZBACILI MILINOVIĆA PA NA VIDJELO IZAŠLE STRANAČKE TAJNE

Kao što razvod braka na površinu obično izbaci sav pomno skrivani prljavi veš, tako i izbacivanje Darka Milinovića iz HDZ-a polako otkriva HDZ-ove stranačke tajne. Prva, ne presudno važna ali intrigantna jer pokazuje modus operandi HDZ-a, jest ona da je Andrej Plenković, a onda jednako tako i Tomislav Karamarko, po principu jedan član – jedan glas u HDZ-u izabran uz velik broj fiktivnih glasova HDZ-ovaca čija su imena lokalna vodstva, nakon što su stranačka birališta zatvorena, zaokružila na popisu stranačkih birača premda nisu izašla na glasanje. Samo u Lici, neslužbeno doznajemo, Plenkoviću su broj osvojenih glasova podebljali za 1500. Tako je Plenković postao predsjednik HDZ-a s pompoznih 97.823 glasa (od 98.209 izašlih HDZ-ovaca), pet tisuća više nego Karamarko. Otkrilo se to na konferenciji za novinare Darka Milinovića kojeg je vodstvo HDZ-a izbacilo iz stranke, uz formalnu odluku Visokog časnog stranačkog suda, jer je s 200 HDZ-ovaca okupirao središnjicu stranke zbog odgađanja izbora u HDZ-u Gospića i Ličko-senjske županije. Milinović je na toj konferenciji poručio da će se na izborima za lički HDZ 9. rujna, na kojima je on trebao biti kandidat prije nego što je izbačen, na biralištima u Gospiću pomno pratiti koliko je HDZ-ovaca ušlo u stranačke prostorije na glasanje, a koliko je Marijan Kustić, miljenik vrha HDZ-a i jedini kandidat za šefa ličke organizacije stranke, osvojio glasova. Na izravno pitanje novinara znači li to da se kandidatima na stranačkim izborima dodatno zaokružuju glasovi i je li se tako činilo i za Plenkovića i njegove prethodnike, Milinović se samo nasmijao i poručio: “Sve sam vam rekao”. Milinović je jučer ponovio da je iz HDZ-a izbačen nedemokratski i na neokomunistički način jer i u komunizmu je, premda je presuda već bila napisana, izopćenik imao pravo na obranu. Međutim, on se s trenutačnim porazom ne miri. – Vratit ću se u HDZ na velika vrata s novim predsjednikom ili predsjednicom HDZ-a. Plenkoviću čestitam na vjerodostojnosti pošto od prvog dana govori da dobro zna u kojem smjeru vodi HDZ, a taj je smjer lijevi centar i centar! Štoviše, HDZ je stožerna stranka lijevog centra – poručio je Milinović i nabrojio desetak i više HDZ-ovih zastupnika za koje je ustvrdio da su u stranci marginalizirani jer se ne uklapaju u stranku lijevog centra. Izdvojio je Brkića, Kovača, I. Maletić, Ževrnju, Jelića, Tuđmana, Ćelića, Klimana, G. Marića... ali i Zlatka Hasanbegovića i Brunu Esih koji su HDZ, odnosno HDZ-ovu većinu, napustili uoči zadnjih lokalnih izbora. Milinović je čestitao Hasanbegoviću što je, kako je rekao, prije njega prepoznao da će biti izbačen iz stranke pa je sam otišao i kandidirao se s Brunom Esih na lokalnim izborima u Zagrebu. – Ti su ljudi zajedno sa mnom osvojili 150.000 glasova, što je 23 posto ukupnog broja glasova koje je HDZ osvojio na parlamentarnim izborima – izračunao je Milinović poručivši da je ponosan što je izbačen iz Plenkovićeva HDZ-a koji nema veze s Tuđmanovim HDZ-om. Posebnu teoriju Milinović je skovao oko svog mogućeg povratka u Sabor. Odluku o tome hoće li podnijeti ostavku na mjesto župana Ličko-senjskog i vratiti se u Sabor ili će pak ostati župan (što je sam najavio uoči izbacivanja iz HDZ-a) donijet će do kraja godine. Dotad, rekao je, želi završiti posao u Županiji koju je preuzeo s četiri milijuna kuna duga, ali i smatra da se preuveličava važnost njegova mogućeg povratka u Sabor. – I ovoga trenutka Andrej Plenković ima gotovo 80 ruku u Saboru (sa spavačima, op. a). Moj povratak u Sabor po pitanju stabilnosti Vlade ne bi ništa značio – tvrdi Milinović. Štoviše, napominje da bi prijevremeni izbori donijeli veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a i da je Plenkoviću namjera odvesti HDZ u krilo SDP-a pa da njegova ruka sada odlučuje u Saboru, dobro bi razmislio (dakle ne bi destabilizirao većinu) jer bi to značilo veliku koaliciju. Što je, zapravo, u pozadini tih riječi? Sva je prilika da je Milinović ipak procijenio da mu je važnija funkcija župana nego neovisnog saborskog zastupnika, pa da ostavku ipak neće podnijeti (taj scenarij više je koristio kao prijetnju Plenkoviću da ga ne izbaci iz HDZ-a, ali nije uspjela). Sva je i prilika da HDZ-ova većina u Skupštini Ličko-senjske županije (ako je kontrolira vrh HDZ-a) neće destabilizirati Milinovića kao sada neovisnog župana jer im prvo “lex šerif” priječi da ga iz prve sruše na proračunu, a drugo, to bi mogla biti cijena mira da se Milinović ne vraća u Sabor i da Plenkovićeva većina ne padne na 76 ruku. Na pitanje očekuje li podršku HDZ-a u Skupštini, Milinović je odgovorio da bi volio da ga HDZ pokuša srušiti pa da na izbore ide i on kao župan i predstavničko tijelo jer bi Plenkovićev HDZ izgubio izbore. Milinović je rekao da je otvorena i opcija da ostavku na mjesto župana podnese nakon isteka dvije godine mandata jer u tom slučaju ne bi išli izbori u županiji, nego bi mjesto župana preuzeo Milinovićev zamjenik (lex Komadina). Izbori za lički HDZ 9. rujna pokazat će koliko će se ličkih HDZ-ovaca odazvati i kojim će brojem glasova Kustić kao jedini kandidat biti izabran. Tu će se već vidjeti kontrolira li Milinović i dalje HDZ-ovce u Lici ili oni ostaju lojalni stranci. Naravno, ako se nakon zatvaranja birališta ne pojave fiktivni glasači. Milinović je uvjeren da je izbačen iz HDZ-a jer bi na tim izborima ponovno on pobijedio, a to bi bio prvi Plenkovićev poraz otkad je šef HDZ-a.