Hoće li mjere za zapošljavanje postati uzalud bačen novac?
Podbacile su mjere za zapošljavanje pripravnika. U 7 mjeseci posao su uz pomoć te mjere dobile 243 osobe, a trebalo je 9000
Iz sredstava EU u prošle dvije godine za mjere je upotrijebljeno oko 300 milijuna kuna godišnje, kaže Leo Matković Nikad više sredstava za zapošljavanje nije bilo u povijesti Hrvatske. Ove godine ulažemo 2,5 milijardi kuna u programe zapošljavanja, od čega 1,6 milijardi u mjere aktivne politike i 900 milijuna kuna u specijalizirane programe, iz dana u dan ponavlja ministar Marko Pavić da bi motivirao poduzetnike na korištenje državnih poticaja za zapošljavanje. Prema podacima s burze rada, mjerama je do kraja srpnja obuhvaćeno oko 50 tisuća radnika, od čega oko 17 tisuća novih uključenih ove godine. Od devet mjera, potpore za zapošljavanje (oko 3700 korisnika) ove su se godine probile među najtraženije. Na temelju tih potpora tvrtke dobivaju pola radnikove plaće sljedećih godinu dana, no uz propisane gornje limite od 20 do 57.000 kn, ovisno o stručnoj spremi. Slijede ih potpore za samozapošljavanje, potpore za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa te potpore za javne radove. U odnosu na plan znatno su podbacile mjere za zapošljavanje pripravnika.
Val iseljavanja
Država je ponudila subvenciju za pola pripravničke plaće, bez ikakvih ograničenja u iznosu plaće, no u prvih sedam mjeseci posao putem te mjere dobila su samo 243 pripravnika. Za ovu godinu osigurana su sredstva za približno 9 tisuća pripravnika. Sindikalistica Ana Milićević Pezelj (SSSH) kaže da je žalosna zato što se pokazalo da poslodavci prihvaćaju samo one mjere kojima “dobivaju besplatnu radnu snagu”, kao što je stručno osposobljavanje za rad. – Tvrtke samo kukaju i pritišću da se uvezu radnici, a sami nisu skloni investirati u njih. Bojim se da svjedočimo velikom upucavanju novca u krive mjere – kaže Ana Milićević Pezelj. Milica Jovanović, savjetnica u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, odgovara da je obveza zadržavanja broja zaposlenih u tvrtki najveća prepreka poslodavcima pri donošenju odluke o korištenju mjera. – Hrvatska je suočena s valom iseljavanja mladih pri čemu poslodavci koji se odluče zaposliti mladu osobu ne mogu sa sigurnošću znati hoće li radnik odlučiti napustiti radno mjesto za vrijeme korištenja tih poticaja. Osim što ostaje bez zaposlene osobe, poslodavac mora napraviti i povrat sredstava koje je koristio, stoga je neizvjesnost u planiranju poslovanja i strah od uspješnosti provođenja mjera posebno prisutan među malim tvrtkama – komentira Jovanović.
Ukidanje doprinosa
Novouključenih u mjere ove je godine oko tisuću više nego prošle, no sociolog Teo Matković ne vjeruje da će država doista iskoristiti planiranih 2,5 milijardi kuna. – Budući da je prethodnih nekoliko godina HZZ na mjere trošio nešto više od milijardu kuna godišnje uz trend smanjivanja od 2015., teško mi je povjerovati da će ove godine u tu svrhu biti uloženo 2,5 milijardi kuna. No kad je riječ o mjerama zapošljavanja važniji su od samih iznosa učinkovitost i ciljanje – ciljanje je u pravilu izuzetno općenito, a o ishodima i učinkovitosti u posljednjih nekoliko godina malo toga znamo – kaže Matković, koji prigovara što rezultati prethodne evaluacije iz 2015. godine nisu sustavno integrirani u dizajn novih mjera. – Loše usmjerene ili dizajnirane mjere mogu biti bačen novac, a takve intervencije mogu čak činiti štetu tržištu rada i njihovim sudionicima – kaže Matković koji nije sretan ni zbog najave da će se ukinuti doprinos za zapošljavanje. – Postavlja se pitanje financiranja mjera (ali i naknada za nezaposlene) u sljedećim godinama ako se ukine doprinos za zapošljavanje. Iz sredstava EU u prošle dvije godine za mjere je upotrijebljeno oko 300 milijuna kuna godišnje, a zadano ESF programiranje do 2022., pa i alokacija nakon toga ne otvara mogućnosti za bitno veća ulaganja sredstava EU od toga – kaže Matković.
Tvrtke samo kukaju i pritišću da se uvezu radnici, a same nisu sklone investirati u njih ANA MILIĆEVIĆ PEZELJ SSSH
Loše usmjerene ili dizajnirane mjere mogu biti bačen novac, a takve intervencije mogu činiti štetu tržištu rada TEO MATKOVIĆ sociolog