Hrvatskom agraru od 2021. do 2027. i do 15 posto manje novca iz Unije
Proizvođač koji danas dobiva 1 ili 2 milijuna eura potpore godišnje, prema reformi ZPP-a dobio bi manje od 100.000, kaže D. Kovačević Europska komisija treba uvažiti činjenicu da je Hrvatska u skupini ekonomski slabije razvijenih područja EU te bi smanjenje omotnice za izravna plaćanja i ruralni razvoj nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) 2021.-2027. izravno utjecalo na smanjenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje – upozorio je jučer potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Dragan Kovačević na sastanku tvrtki poljoprivredne i prehrambene industrije s predstavnicima HGK i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede na temu ZPP-a. Podsjetimo, EK je početkom lipnja izišao s prijedlozima novih uredbi kojima se potpore za izravna plaćanja, mjere ruralnoga razvoja, mehanizmi uređenja tržišta i politika kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode novim ZPP-om u odnosu na prethodno sedmogodišnje razdoblje smanjuju za oko 5%. Hrvatsku čeka smanjenje novca za financiranje izravnih plaćanja za 4%, a mjera ruralnog razvoja za čak 15%. Omotnica za izravna plaćanja sa sadašnjih 382,6 milijuna eura smanjuje se na 367,7 milijuna, a sredstva za ruralni razvoj sa sadašnjih 332,16 mil. eura na 281,3 milijuna. – Da pojednostavim matematiku, onaj proizvođač koji danas dobiva 1 ili 2 milijuna eura godišnje potpore, prema reformi ZPP-a i modelu progresivnoga smanjenja potpora dobio bi manje od 100.000 eura – kazao je Kovačević, ističući kako slijedi razdoblje pregovora na svim institucionalnim razinama EU kako bi se nove uredbe usvojile najkasnije 2020. Jučerašnji sastanak u HGK Gale, Granolia, Dukata, Cromilka, Croatiastočara, HVZ-a... bio je tako početak nastojanja da Hrvatska izgradi svoju pregovaračku platformu u kojoj će izravno sudjelovati domaći proizvođači i izboriti se za što bolju omotnicu za oba stupa ZPP-a. – U slučaju da EK ipak ustraje na smanjenju potpora za izravna plaćanja, to bi se na nas primjenjivalo tek od 2023. jer će RH tek 2022. dosegnuti stopostotnu razinu omotnice – tvrde u HGK. Zahtijeva se i zadržavanje postojeće razine omotnice za mjere ruralnog razvoja za članice čiji je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU kao i primjena dosadašnjih maksimalnih stopa doprinosa iz EAFRD-a te dosadašnjeg (važećeg) modela umanjenja primitaka od izravnih plaćanja – minimalno 5-postotno umanjenje za primitke iznad 150.000 eura, umjesto predloženog radikalnog modela koji bi dodatno ugrozio dohodak srednjih i većih poljoprivrednih proizvođača.