Cjeloživotno učenje najbolje je ulaganje u sebe samoga
Manjak vremena i novca ne bi trebao biti razlog zbog kojeg osobe dižu ruke od profesionalnog usavršavanja jer je rezultat veća konkurentnost na tržištu rada
Hrvatska je i dalje ispod europskog prosjeka kada je u pitanju udio visokoobrazovnih osoba u ukupnom stanovništvu Unatoč tome što je šaljiva, izreka “od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba” najbolje opisuje koliko je obrazovanje važno u životu pojedinca. To se u današnje vrijeme sve više prepoznaje pa je tako koncept cjeloživotnog učenja iz godine u godinu sve više na cijeni, pa danas više nego ikad vrijedi da je ulaganje u obrazovanje najisplativije ulaganje.
Gimnazijalci na fakultete
Već nakon obaveznog osnovnoškolskog obrazovanja, učenici moraju birati hoće li upisati gimnazije ili neku obrtničku te umjetničku srednju školu, a o njihovu odabiru uvelike ovisi smjer u kojem će dalje ići njihovo školovanje. Nakon srednje škole pred osobom je pak velika odluka hoće li nastaviti školovanje na nekom fakultetu ili drugom visokom učilištu. Naravno da ne razmišljaju svi o daljnjem obrazovanju, to tržištu rada nije ni potrebno, no Hrvatska je i dalje ispod europskog prosjeka kada je u pitanju udio visokoobrazovnih osoba u ukupnom stanovništvu pa se tako u zadnjih nekoliko godina brojka kreće oko 20 posto. Ipak, pozitivan je podatak da danas na godišnjoj razini fakultet završava tri puta više studenata nego 1990-ih godina. Tada je taj broj bio oko 10 tisuća, a danas se kreće između 30 i 40 tisuća. Fakultete uglavnom upisuje većina učenika iz gimnazija s obzirom na to da po završetku srednje škole oni još nemaju “struku“, no fakulteti su popularni i među učenicima četverogodišnjih srednjih škola. Fakultet nije nedostižan ni onima iz trogodišnjih škola, no pred njima je u tom trenutku već prvo doškolovanje kako bi se mogli prijaviti za upis na fakultete. Što se tiče formalnog obrazovanja, tijekom studija osoba treba odlučiti je li joj dovoljna samo prvostupnička diploma koja se dobiva nakon tri, odnosno četiri godine studiranja ili želi dobiti status magistra, odnosno magistrice nakon još godine ili dvije diplomskog studija. Također, tu je još i mogućnost upisivanja doktorata ili poslijediplomskog specijalističkog studija. Također, osim formalnog školovanja na visokoobrazovnim institucijama, u životopisu je veoma važna stavka dodatnog obrazovanja. A dodatni seminari mogu se također upisati na fakultetima. – Koncept cjeloživotnog učenja zamisao je usustavljivanja učenja u svim životnim razdobljima, od rane mladosti do starosti, i u svim oblicima u kojima se ostvaruje – formalno, neformalno i informalno – stoji u objašnjenju Sveučilišta u Zagrebu koje je i među svojim sastavnicama provelo anketu o cjeloživotnom učenju. Podaci tako pokazuju da većina fakulteta, osim službenog programa, nudi i neki oblik cjeloživotnog učenja. Prema anketi, oni se održavaju barem jednom godišnje, a u njihovu provođenju sudjeluju i nastavnici s fakulteta, ali i vanjski suradnici. Također, razni se programi za dobivanje certifikata mogu upisati i u mnogim privatnim institucijama. Tu je svakako najpopularnije učenje stranih jezika, no na cijeni su i razni drugi tečajevi poput brzog čitanja, učenja socijalnih vještina, tehnike upravljanja…
Traži se i novo zanimanje
U mnogim je tvrtkama zapravo obavezno kontinuirano profesionalno usavršavanje, a ponekad i same kompanije organiziraju edukaciju kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. U svijetu je to već provjerena formula, a i Hrvatskoj sve više poslodavaca shvaća da je riječ o konceptu koji rezultira zadovoljnijim radnikom koji