POMICANJE SATA ŠTETNO ZA ZDRAVLJE, UŠTEDE NEZNATNE

Od 2019. u Europi se više neće pomicati sat dvaput godišnje, a ta odluka donesena na osnovi ispitivanja javnosti pokazuje i da smo ušli u stabilnije razdoblje. Neke europske države imaju dugu tradiciju pomicanja sata, uglavnom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Pomicanje sata uvedeno je radi uštede energije. Zbog neusklađene primjene pomicanja sata, tijekom godine nastajali su problemi za unutarnje europsko tržište, posebno u prometu i energetici, pa se 80-ih počeo usklađivati datum pomicanja sata. Sada su, čini se, razlozi za pomicanje sata nestali. Istraživanja pokazuju da su uštede energije neznatne, a potvrđene su negativne posljedice za zdravlje. Europska komisija sada predlaže da se nigdje u EU sat više dvaput godišnje ne pomiče, da se za promjene utvrde jasni i kratki rokovi i da na europskoj razini države članice postupe ujednačeno. Stoga

Na odluku o pomicanju sata utjecale ratne i energetske prilike. Očito ulazimo u stabilnost

svaka država članica EU treba do travnja 2019. obavijestiti namjerava li primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena. Na ljetno bi se računanje vremena posljednji put obvezno prešlo u nedjelju 31. ožujka 2019. Države članice koje se nakon toga žele trajno vratiti na zimsko računanje vremena sat bi posljednji put pomaknule u nedjelju 27. listopada 2019. Nakon toga se satovi više neće smjeti pomicati s ljetnog na zimsko vrijeme ni obratno. Nakon ukidanja pomicanja sata ne bi trebalo biti zbrke oko toga koliko je sati u susjednoj državi. U EU se trenutačno primjenjuju tri zone standardnog vremena: zapadnoeuropsko vrijeme (Irska, Portugal, VB), srednjoeuropsko vrijeme (17 država članica među kojima i Hrvatska) i istočnoeuropsko vrijeme. Predlaže se da se EK obavijesti šest mjeseci prije o eventualnim promjenama vremenske zone. Na donošenje odluke o pomicanju sata dva puta godišnje utjecale su ratne i energetske prilike. Sada, očito, ulazimo u stabilnije razdoblje. O tempora, o mores!