Policija u obrani Konavala i Dubrovnika 1991./1992.
imamo podatke ne samo o Europljanima koji su se liječili u tim bolnicama, već i bolničke zapise o tome kako su se ti ljudi hranili, kada bi dolazili doktori, kako bi se liječili. Odličan je to način da se prouči na koji su se način dijelila znanja o medicini između Europljana i starosjedilaca. I po tome su križarski ratovi jako važni. Doista su se medicinska znanja razmjenjivala u to doba, ima i dokaza o tome da su medicinski crkveni redovi, poput Reda sv. Ivana, osnivali bolnice na Bliskom istoku isto kao i u Europi. Imamo primjera kako su ideje koje potječu s istočnog Sredozemlja uzele maha u Europi upravo zbog postojanja tih velikih multinacionalnih organizacija poput tog reda koje su širile svoje ideje po drugim regijama – referira se engleski znanstvenik na otkrića iz doba sukoba kršćanstva i islama. Neke su od lokacija prilično spektakularne, čak i novootkrivene. Ali, kako nam otkriva dr. Mitchell, jako se puno može doznati i od – obične WC školjke! – Radio sam s kolegama s jednog sveučilišta u Jeruzalemu te smo pregledavali ostatke križarskog bojnog polja na kojem su dvorac zauzele muslimanske snage, a svi su unutra pobijeni. Zanimale su nas ozljede od oružja na njihovim tijelima. Pregledavali smo i obalnu bolnicu Reda sv. Ivana, no nismo našli previše ostataka same bolnice, ali jesmo – toalete. Bilo je zanimljivo jer smo pronašli parazite karakteristične za sjeverne Europljane što upućuje na to da su migracije sa sobom donosile i bolesti. Proučavao sam i toalet iz mamelučkog razdoblja koji je bio blizu jedne crkve u Jeruzalemu. Bio je u kršćanskom dijelu, a napravljen od talijanske keramike pa tako znamo da su tamo na neki način Europljani bili prisutni. Sigurno je to i prema pronađenim parazitima, dakle bila je riječ ili o hodočasnicima ili trgovcima koji su posjećivali ovo područje – objašnjava nam znanstvenik.
Motivacija – manje smrada
No, kada smo već kod toga, kako to da je stvarna važnost toaleta uočena tako kasno u povijesti. – Toalet je izumljen na Bliskom istoku, vjerojatno u Mezopotamiji, u četvrtom tisućljeću prije nove ere, no tek su ga kasnije ljudi počeli ispirati vodom. Vjerojatno je da prvi toaleti nisu napravljeni iz zdravstvenih razloga nego naprosto zato da se – umanje neugodni mirisi! Dugo će proteći dok ljudi ne shvate koliko je to važan svakodnevni uređaj, ni u rimsko vrijeme nigdje ne piše da je važno imati toalet da ne biste oboljeli, pa je vjerojatno i kod njih motivacija bila ista – manje smrada! Tek s pojavom mikroskopa ljudi su počeli shvaćati da postoje ti mali organizmi od kojih biste se mogli razboljeti. Tek u 19. stoljeću ljudi su shvatili da su toaleti važni i zbog očuvanja zdravlja – govori dr. Piers Mitchell. Koliko je ratovanje, srednjovjekovno prije svega, utjecalo na širenje bolesti? Vidjeli smo da je utjecaj na medicinu bio od velikog značenja. – Kretanje vojski doista jest utjecalo na širenje bolesti. Imamo dobrih pisanih povijesnih tragova da su trgovci ili vojske stizali do nekog grada gdje bi se ubrzo nakon toga proširila bolest ili neka epidemija. Raspravlja se o tome jesu li kronične bolesti poput tuberkuloze isto tako prenošene, jer je to teško utvrditi zbog sporosti kojima se te bolesti razvijaju. No ponekad se pronađu dokazi da se bolesti prenose na daljinu, pronašli smo dokaze u ostacima toaleta na jednoj kineskoj poštanskoj postaji duž Puta svile otprije dvije tisuće godine na krajnjem zapadu Kine. Tamo smo pronašli parazita kineske riječne gripe za koju je nemoguće da je tamo postojala jer je živjela u močvarama istočne Kine. Očito je da su ljudi prevalili udaljenost od pet tisuća kilometara i onda upotrijebili taj toalet. I to je dokaz da se bolest prenosila na takve načine u starija vremena – govori znanstvenik koji ističe da se danas bolesti mogu širiti brže nego nekoć.
Danas je manje pandemija
– Danas je lakše jer se popnete na avion i preletite pola svijeta pa ne morate čekati trgovce i njihove deve i konje da se dogegaju s jednog kraja svijeta na drugi. S druge strane, te se bolesti lakše liječe jer je moguća karantena. Znatno su smanjene mogućnosti pandemije od kojih su mnogi umrli, no lako je moguće da se tako nešto opet dogodi. Samo je pitanje hoćemo li biti spremni i zaustaviti bolest da ne postane pandemijom. U prošlosti je bilo puno više smrti od zaraznih bolesti nego danas, dijelom je to zbog cijepljenja. Pa, ako pogledamo u arheološke uzorke, vidimo da je većina rođenih ljudi umrla u dobi do pete godine. Svi slabiji umirali su do pete godine, i to zbog epidemija, bilo ih je u raznim dijelovima svijeta, ovisno o klimi, bile su to ospice ili mumps, bakterijske infekcije, paraziti poput malarije pobili su puno djece. Danas je normalno imati cjepiva za takve bolesti ili ih se rješavamo, primjerice malarije, na način da isušujemo močvare ili se rješavamo komaraca. Većina tih zaraznih bolesti u Europi je rijetka pa se očekuje da će djeca odrasti do punoljetnosti, dok se nekoć to smatralo – srećom. No zabrinjava što ljudi to uzimaju zdravo za gotovo pa se ne cijepe jer, kao, nema više tih bolesti. Kad previše ljudi to napravi, onda imamo epidemiju ospica koje ubijaju djecu – govori nam čovjek koji je identificirao Rikarda III.
Toalet je izumljen na Bliskom istoku, vjerojatno u Mezopotamiji u četvrtom tisućljeću prije nove ere, no tek su ga kasnije ljudi počeli ispirati vodom