Preplaćene kamate dosuđene i za euro
Županijski sudu u Zadru donio je pravomoćnu presudu za povrat preplaćenih kamata po kreditu od 107 tisuća eura. Prema presudi je Addiko Bank, kao pravni sljednik Hypo banke, ovršen za 48.970 kuna preplaćenih kamata, a uskoro će se iznos ovrhe uvećati za zatezne kamate od oko 35.000 kuna. Nakon što je donesena kolektivna presuda o ništetnosti promjenjivih kamatnih stopa i valutne klauzule u “slučaju franak”, ovo je prva pravomoćna presuda koja se primijenila na kredit u eurima. O presudi, donesenoj još u svibnju, izvijestila je Udruga Franak, a zastupnik tužiteljice u ovom slučaju bio je zagrebački odvjetnik Nenad Horvat.
Sud smatra da ni kod ove vrste kredita nije nastupila zastara potraživanja, a budući da je presuda o nepošteno ugovorenim kamatama primijenjena na euro, u Udruzi Franak ističu da bi se, u slučaju preslikavanja ove prakse i na druge procese na drugostupanjskim sudovima, iste presude donijele i za kunske kredite. Otkrivaju da imaju saznanja o još nekoliko pravomoćnih presuda za kredite u CHF te poručuju da svi dužnici kredita u eurima i kunama, ugovorenih prije 2013. s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke, imaju pravo privatnim tužbama zahtijevati vraćanje preplaćenih kamata, a nakon presude preplatu, zajedno sa zateznim kamatama, i naplatiti od banaka čak i ovrhom jer je pravomoćna presuda ovršna isprava. Dužnike u eurima i kunama pozivaju da im se, odluče li se na tužbe, jave radi savjetovanja na mail: pravo. euro.franak@gmail.com.
Ljudi bez morala i duše počinili su zločin iz beskrajne mržnje koja je izopačena i zla. Riječi su to koje je u završnom govoru upotrijebio tužitelj, a ponovio ih je sudac Tomislav Juriša obrazlažući jučer na zagrebačkom Županijskom sudu zašto je vijeće pod njegovim predsjedanjem nepravomoćno u odsutnosti na po 15 godina zatvora osudilo Dušana Žarkovića (61) i Bogdana Jednaka (52). Njih su dvojicu zajedno s Georgom Nashidom Kamalom (48), Miroslavom Malobabićem (45) i Dejanom Sladovićem (45) teretili za jedan od najbestijalnijih ratnih zločina počinjenih u Domovinskom ratu, onaj u selu Joševici.
Oružje s prigušivačem
Prema optužnici, Žarkovića i ostale tereti se da su 16. prosinca 1991. kao pripadnici izviđačko-diverzantske grupe nelegalne paravojne skupine vojske tzv. SAO Krajine upali u selo Joševicu gdje su potom išli od kuće do kuće ubivši na spavanju 21 osobu. Sve žrtve ubili su hicima iz oružja s prigušivačem dok se nisu mogle braniti, a najmlađoj žrtvi bilo je 15 godina. Ostale žrtve uglavnom su bile starije životne dobi, a pokolj je preživjela jedino A.Š., i to pukom srećom iako joj je pucano u usta i glavu.
– Riječ je o pomno planiranom Spomenuta aplikacija već je odlično primljena u Sloveniji, kaže programer i autor aplikacije Filip Dobranić Mostova Ines Strenja-Linić predstavila je jučer u Saboru internetski alat Parlametar.hr koji su osmislili GONG te slovenski zločinu, a isplanirale su ga vojne, političke i obavještajne strukture tzv. SAO Krajine. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je za počinjenje zločina izabrana točno određena skupina ubojica koja je nakon toga poslana na obuku u Pančevo. O tome postoje i obavještajna izvješća koja su dio spisa. Nakon zločina, tadašnja policija i tužiteljstvo pokušali su to istražiti, no istragu je zaustavio politički vrh tzv. SAO Krajine. Politička vrhuška tzv. SAO Krajine za zločin je pokušala okriviti hrvatske snage pa su tako tvrdili da su seljani hrvatske nacionalnosti pobijeni jer su ostali na tom području te što je za vrijeme institut “Danas je novi dan” ustvrdivši kako će on doprinijeti većoj transparentnosti rada. Riječ je o internetskom alatu koji uz pomoć analize glasovanja i transkripata zastupničkih govora u Saboru olakšava praćenje rada pojedinačnih zastupnika, saborskih klubova zastupnika te Drugog svjetskog rata selo Joševica podržavalo partizane. Bila je to smišljena propaganda – kazao je sudac Juriša.
Nema dokaza
Objasnio je da je u istrazi zločina puno pomogao i jedan od svjedoka, bivši oficir JNA, kojem su u Joševici ubijeni nećaci i majka.
– Taj je svjedok provodio privatnu istragu iz koje se doznalo mnogo detalja o počiniteljima. Jedan svjedok koji se za vrijeme pokolja skrivao prepoznao je Žarkovića, a svjedokinja koja je preživjela opisala je Jednaka – naveo je sudac u obrazloženju.
Za razliku od Žarkovića i Jednaka, Kamal, Malobabić i Sladović oslobođeni su optužbi, a sudac Juriša objasnio je zašto. – To nije zato što sud smatra da oni nisu počinili taj zločin. Dapače, smatramo da su u tome sudjelovali, no za to nemamo zakonitih dokaza. Postoje dvije-tri indicije, a na tome se ne može temeljiti osuđujuća presuda – kazao je sudac Juriša. Obrazlažući odluku o kazni, sudac Juriša je kazao da je za najteže ratne zločine predviđena maksimalna kazna od 20 godina zatvora. – Po zakonu, to su zločini u kojima bi bilo 100, 200 ili više žrtava, pa smo zbog toga izrekli kaznu od 15 godina zatvora – zaključio je sudac Juriša. Sabora općenito. Osim što ovaj alat može biti prilično praktičan medijima, koristan je i građanima da vide kako pojedine stranke ili zastupnice rade, o čemu raspravljaju, kako glasuju i glasuju li uopće, predlažu li zakone ili amandmane... Pristupit mu se može preko internetske stranice parlametar. hr, no može ga se pratiti i na društvenim mrežama Facebooku, Twitteru i Instagramu. Ovaj alat koristi opsežnu građu Sabora i nudi opcije za lako i jednostavno dijeljenje i preuzimanje sadržaja i grafičkih vizualizacija.