Bestseleri me odvlače od umijeća pisanja
Autor “Atlasa oblaka” po kojem je snimljen hollywoodski spektakl i genijalnih “Koštanih satova” gostuje u Hrvatskoj
Slavni pisac prvi će susret sa zagrebačkom publikom imati u petak u 18 sati u dvorani Gorgona MSU-a, a u nedjelju putuje u Dubrovnik Odlični engleski pisac David Mitchell od petka do nedjelje boravi u Hrvatskoj kao gost zagrebačke Bookse. Autor “Atlasa oblaka” i genijalnih “Koštanih satova” prvi će susret sa zagrebačkom publikom imati u petak u 18 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti, potom će u subotu od 13 do 14 sati potpisivati svoje knjige u knjižari Vuković & Runjić koja je do sada objavila četiri njegove knjige (peta izlazi krajem mjeseca), a u Booksu dolazi u subotu u 20 sati na razgovor s Ece Temelkuran. Nastup u Dubrovniku je u nedjelju u Lazaretima u 20 sati kada će s njim razgovarati Miljenka Buljević.
Vaši su romani polifoni. Zašto ste odlučili koristiti ovaj stil pisanja toliko često da je postao vaš zaštitni znak?
Govor je svojevrsna glazba. Kada govorimo, koristimo stilove, ritam i leksik koji su nam jedinstveni poput naših mrežnica. Na stranu politika, ali uzmimo za usporedbu način na koji govori trenutačni narančasti stanovnik Bijele kuće i govor bivšeg stanara. Fascinira me povezanost jezika s osobnošću i porijeklom. Možda zato što je mi je kao dječaku govor, kao i šutnja, bio obilježen mucanjem, sada štreberski proučavam različite načine na koje se jedna stvar može izreći na više načina. Za mene je to bilo pitanje preživljavanja na školskom igralištu. Zbog tog iskustva sada zaista uživam stvarajući jedinstvene obrasce govora za sve svoje likove. Pa sam tako zaradio reputaciju „polifonog“pisca. Mislim da mnogi romanopisci, dramatičari i scenaristi koriste metodu koju sam upravo opisao, zato što možete prenijeti velik dio informacija o liku samo prenoseći način na koji govori. Trenutačno gledam humorističnu seriju “Brooklyn 99” na Netflixu i ona je odličan primjer izgradnje likova prema tome kako lik govori, a ne samo prema tome što govori.
Koja je veza između romana “Koštani satovi” i “Sladehouse”?
“Sladehouse” je roman smješten u isti svijet kao “Koštani satovi”, svijet u kojem je smrt ugovor podložan pregovorima, a trenutak u kojem duša napusti tijelo nije nužno kraj priče. Također, nekoliko ključnih likova iz romana “Koštani satovi” također se pojavljuje u romanu “Sladehouse”.
Smatrate li se autorom bestselera i što je uopće bestseler u 21. stoljeću?
Termin „bestseler“je vrlo arbitraran u 21. ili bilo kojem drugom stoljeću. Moje zadnje tri ili četiri knjige našle su se na ljestvici „Top 20“najprodavanijih knjiga i u zadnjih 16 godina moje knjige prodale su se u dovoljno primjeraka da mi omoguće da uzdržavam obitelj i pružim im krov nad glavom, na čemu sam veoma zahvalan. Prema tome, u usporedbi s mnogim piscima, valjda bih se mogao opisati kao pisac manjih bestselera kad bih baš to htio i to ne bi bila laž. S druge strane, to bi također bilo dramatično preuveličavanje mog uspjeha budući da neki od mojih omiljenih pisaca nisu prodali mnogo knjiga te je broj mojih prodanih knjiga komično malen u usporedbi s piscima poput Stephena Kinga i J.K. Rowling. Zbog toga ne razmišljam puno o etiketi „bestselera“. To me samo odvlači od umijeća pisanja.
Na čemu trenutačno radite?
Radim na velikom romanu o psihodeličnom folk-rock bendu s kraja 1960-ih. Čini mi se da bi bilo lakše biti jedan od glazbenika psihodeličnog folk-rocka iz knjige nego autor same knjige.
Fascinira me povezanost jezika s osobnošću i porijeklom. Usporedite samo način na koji govori trenutačni narančasti stanovnik Bijele kuće i govor bivšeg stanara O JEDINSTVENOJ ULOZI JEZIKA Govor nas definira, smatra slavni autor
Roman nesputano raste, a rokovi pritišću pa vas molim da mi poželite sreću.
Živjeli ste u Japanu, a trenutačno živite u Irskoj s obitelji. Kako to?
Irska je trenutačno mjesto koje nazivam domom. Moja supruga je iz Japana i rado posjećujemo njezinu domovinu, no život ondje uključuje pristanak na društveni ugovor i pravila ponašanja koja dopuštaju društvu da funkcionira i kojima se na neki način divim, no koja također uzimaju velik mentalni danak. Nekome tko živi u rijetko naseljenoj zemlji poput Irske život u gusto naseljenoj državi poput Japana može biti iznimno stresan. Odjednom nedostaje prostora – u kući, na cestama, na plažama. Osim toga, moj sin boluje od autizma, a Irci generalno dobro reagiraju na autizam i to na neki prirodan način. Možda zbog povijesnih razloga imaju pragmatično, fleksibilno poimanje normalnog i nisu skloni osuđivanju. Što nije slučaj u Japanu, čini mi se. Takvo je barem moje iskustvo.
Zašto ste odlučili pisati libreta za operu?
Volim oba skladatelja za koja sam pisao libreta – to su Klass de Vries i Michael van der Aa. Oni su me sami upitali da surađujem s njima pa mi je bilo vrlo drago pristati. Osim toga, činilo mi se da bih mogao puno naučiti o pripovijedanju ako malo izađem iz uloge romanopisca. Definitivno sam mnogo naučio o umjetnosti (i politici!) opere. A svidio mi se i rad kroz suradnju s kolegama. Volim posao romanopisca, no sve moram raditi sam i nemam nikakvih suradnika, barem dok rukopis ne pošaljem izdavaču. Tako da mi se nadasve svidio taj društveni aspekt rada.
Jeste li fan Twittera?
Da i ne. Ne, nisam fan: Twitter može biti ozbiljan kradljivac vremena, diler droge dopamina, urlaonica, ubojica mirnog uma i ideološka septička jama – iako to naravno ovisi o korisniku i njegovim ideološkim opredjeljenjima. Da, jesam fan: Twitter je neporecivo koristan za diseminaciju vijesti i pravovremenu reakciju kad se dogodi neka prirodna katastrofa. Uz dovoljno sljedbenika, on također omogućuje korisniku da uštedi puno vremena koje bi inače potrošio radeći na poslovima odnosa s javnošću, tako da jednostavno objavi tvit – kad mu recimo izlazi nova knjiga ili kad nastupa na festivalu. Kad već govorimo o Twitteru – moram ići tvitati o svojim nastupima na festivalima u Zagrebu i Dubrovniku…
Supruga mu je Japanka, ali žive u Irskoj, gdje se piščev sin koji boluje najbolje snalazi Osim romana koji su ga proslavili piše i libreta za opere suvremenih europskih autora