13. plaća bez poreza
Vladu upozoravamo na to da mjere koje se sada najavljuju nisu ni približno dovoljne da odgovore na izazove s kojima se poslodavci suočavaju, kaže Majetić Poslodavci su apelirali na hitne reforme i upozorili Vladu da će propasti ako se hitno ne rastereti rad i zadrže radnici. S direktorom Hrvatske udruge poslodavaca Davorom Majetićem razgovarali smo o poreznoj i mirovinskoj reformi, kao i o prijedlozima kako zadržati radnike u Hrvatskoj.
Hrvatska udruga poslodavaca poručila je Vladi da je situacija dramatična i zbog nedostatka radnika i zbog poreza koji priječe osjetno povećanje plaća kojim bi se zaustavio odlazak radnika u bogatije zemlje...
Porezna reforma koja je na redu i mirovinska reforma koju čekamo bili su motiv da Vladi ukažemo na stanje koje je dramatično i na činjenicu da mjere koje se sada najavljuju nisu ni približno dovoljne da odgovore na izazove s kojima se poslodavci suočavaju. Dobro je da se porezi smanjuju, ali to nije dovoljno. Nisu svi odgovori u poreznoj reformi, već su i u dijelu gdje birokracijom država uzima poslodavcima novac i vrijeme. Bez pomoći države mi ne možemo dalje povećavati plaće. Ako država zaista želi uvesti promjene, imamo još tri mjeseca do kraja godine i to je dovoljno za donošenje mjera. Dali smo niz prijedloga mjera koje će pomoći dizanju plaća, ali isto tako i novim investicijama bez kojih nećemo opstati.
Baza porezne reforme u dijelu koji se tiče plaća ukidanje je dvaju doprinosa i podizanje zdravstvenog doprinosa. Koliko će to rasteretiti gospodarstvo?
Ako maknemo efekt državnih zaposlenika, dobili smo oko 500 milijuna kuna koje se može raspodijeliti na milijun zaposlenika. Oni koji imaju niske plaće to neće osjetiti, a oni najviše odlaze. Zato smo predložili da se dozvoli isplata 13. plaće bez oporezivanja. Kad bi se to dopustilo, svima bismo plaću digli za osam posto godišnje, a to proračun ne bi osjetio. Isto tako tražili smo da se kao trošak poslovanja priznaju neke nagrade, topli obrok ili prijevoz. Kroz te mjere možemo stvoriti kvalitetniju atmosferu da ljudi ostaju raditi. Očekujemo i da se stopa od 12 posto primjenjuje na višu osnovice plaće kako bi se rasteretile srednje velike plaće. Parafiskalne namete ministar Darko Horvat planira rezati iduće godine. Koje sve namete plaća mali i srednji poduzetnik, a spadaju u tu skupinu? Osim onih poznatih kao pristojba za HRT ili komunalna naknada, svaka industrija ima svoje namete. Ne mogu razumjeti zašto građanima trebaju izvodi iz matične knjige rođenih svakih šest mjeseci, a to se plaća. Takvih primjera u gospodarstvu ima više od 500. Ako ste veterinar i imate toplomjer za mjerenje temperature mesa, baždarenje tog toplomjera skuplje je nego toplomjer. Ti se nameti donose proizvoljno, a nameću obveze ukupne vrijednosti pet do šest milijardi kuna. Zato predlažemo: ukinite ih sve pa vratite onaj dio nameta i u onom iznosu koji je potreban za održavanje regulatora i agencija koje su nam potrebne. Plan o rezanju nameta je napravljen, i to za milijardu i pol kuna rasterećenja pa sad apeliram da se stavi u primjenu s početkom godine. Zašto čekati iduću godinu kad su mjere pripremljene.
Podiže se zdravstveni doprinos, ali nema racionalizacije troškova sustava. Propituje li se rashodna strana proračuna?
Proračun raste i brže od gospodarstva i zato upozoravamo da ima puno prostora za uštede i rezanje troškova. Ekonomski stručnjaci tvrde da naše gospodarstvo može izdržati proračun od 110 ili 115 milijardi kuna, što znači da plaćamo 15 milijardi kuna više od mogućnosti i tu je taj prostor za rezanje. Zdravstvo ima puno prostora za uštede. Treba vidjeti što sve HZZO plaća, kolike su cijene usluga, trebaju li nam sve bolnice, zašto se ne podižu nalazi za obavljene pretrage i kako funkcionira javna nabava u zdravstvu...
Kad bi se danas Vlada odlučila rezati broj zaposlenika, bi li ti ljudi pronašli posao u privatnom sektoru?
Danas je vrijeme za takav potez jer nama nedostaje pedeset tisuća radnika u ovom trenutku, a nedostajat će ih i više. Ti bi ljudi našli posao brzo, ne bi bilo čekanja na burzi. Tko god želi raditi, našao bi posao. Viškova ima i u državnim tvrtkama iz kojih bi ljudi također lako našli posao.
Sindikati su nekoliko puta poručili: dignite plaće. Zašto to ne radite?
Svi koji mogu dižu plaće, rastu u graditeljstvu i turizmu. Ali mi nemamo puno prostora i zato radnici samo odlaze. Mi želimo isplaćivati veće plaće, želimo biti konkurentni, poslovi nam trenutačno zapinju zbog nedostatka radnika. Restrukturiranjem smo podigli konkurentnost, ali ono što nas razlikuje od Austrije jest država, a na nju možemo samo apelirati, ne i direktno utjecati. Dobar prijedlog dala je zajednica poduzetnika HDZ-a u obliku inicijative tri puta dva za jedan po kojoj se za svaki namet moraju ukinuti dva, za svaki novi zakon derogirati dva zakona, a za svakog novog zaposlenika državnog sektora dva otpustiti ili umiroviti.
Zašto se ljudi iseljavaju? Jesu li razlog samo veće plaće?
Radili smo analizu i rezultati su sljedeći: petina odlazi zbog profesionalnog izazova i njih ne možete zaustaviti, čak 60 posto odlazi jer ne vidi prosperitet, ne vjeruje u buduću mirovinu ni da će biti bolje u Hrvatskoj, a samo dvadeset posto zbog plaća. Radnici su poslodavcu partner i resurs i zato ih moramo zadržati. Imamo vremena do kraja godine da okruženje promijenimo jer nema drugog rješenja. Optimisti smo jer ima prostora za efikasniju državu, a i unatoč tim uvjetima rastemo tri posto. Da racionaliziramo državu i smanjimo birokraciju i poreze, rasli bismo puno brže.
Mirovinska reforma je u javnoj raspravi. Podržavate li ovaj oblik reforme?
Izrazito smo protiv slabljenja drugog stupa. Podržavamo ideju da se svim budućim umirovljenicima proporcionalno obračunava dodatak od 27 posto. Drugi stup je privatna mirovinska štednja i sigurnost za budućnost i ne smije se zadirati u taj sustav. Bilo bi bolje da smo ovo povećanje doprinosa za zdravstvo usmjerili u drugi mirovinski stup. Nama treba svaki radnik, pa i stariji tako da je produljenje radnog vijeka do 67. godine nužno, ali i da stimuliramo ostanak u svijetu rada, a ne penaliziramo.
Najavljuje se velika svjetska kriza. Jesmo li za nju spremni?
To nam je najveći strah jer, ako dođe nove krize, uz strukturu gospodarstva koju imamo ne možemo joj se oduprijeti. Konkurencija je velika što ruši cijenu proizvoda pa su marže niske. Ako dođe kriza, pokosit će dobar dio naše industrije koji je iz nje tek izašao i bori se za novi ciklus investicija i digitalizaciju. Upravo zato je vrijeme za promjene sad!