Macron traži čvrstoću prema Britancima, Orbán “ne želi da pate”
prije usvajanja razjasni koliko to utječe na suverena prava država u čuvanju svojih granica. Nadam se da ćemo do kraja ove godine usvojiti taj prijedlog – rekao je kancelar Kurz. – Ne slažu se svi oko svih detalja tog Komisijinog prijedloga, ali postoji temeljni konsenzus. Optimističniji sam nego što sam do jučer bio. Vjerujem da odluka može biti usvojena do kraja austrijskog predsjedanja – rekao je i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Pitanje suvereniteta svodi se na to da dio država članica, poput Mađarske, ali i Grčke i Italije, ne želi prenijeti na EU dragocjene nacionalne ovlasti u čuvanju granica, odnosno ne žele da im stranci dolaze čuvati granice, možda čak i nepozvani (premda bi u normalnim okolnostima morali imati poziv države članice o kojoj je riječ).
Pozitivna uloga Hrvatske
Hrvatski premijer Andrej Plenković novinarima je u Salzburgu rekao da ne vidi potrebu da europska granična straža pomaže hrvatskim graničnim policajcima, kojih ima dovoljno i koji dobro čuvaju hrvatsku granicu. No, Hrvatska vidi potrebu i zalaže se da europska granična straža čuva tu granicu s druge strane, na način da pomaže državama izvan EU u hrvatskom susjedstvu, čije su granične policije slabije kapacitirane od hrvatske. – Mi želimo da te potencijalne snage budu na zakonit način, to jest uz sporazum o njihovu statusu, pojačanje za granične policije nama susjednih zemalja. Dakle, jačati prvu vanjsku granicu EU-a, u Bugarskoj i Grčkoj, pa onda i granice ovih zemalja koje su između Hrvatske, Bugarske i Grčke kako bi se na taj način spriječio migracijski pritisak na Hrvatsku – rekao je premijer Plenković. Nešto od toga već se jučer počelo događati: europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos i ministar unutarnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović parafirali su jučer u Beogradu sporazum koji će omogućiti slanje timova Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u Srbiju. To je treći takav sporazum koji je Komisija uime EU-a sklopila sa zemljama na Balkanu. Prvi je bio s Albanijom, a drugi s Makedonijom. To je scenarij za koji hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović lobira već mjesecima jer je Hrvatskoj u interesu da Frontex pomaže slabije kapacitiranim graničnim službama zemalja u našem jugoistočnom susjedstvu. Hrvatskoj je također u interesu da Srbija, BiH i Crna Gora usklade svoje vizne režime s EU kako se ne bi događalo da ekonomski migranti dolijeću do Beograda ili Sarajeva, jer im za to ne trebaju vize, pa nastave dalje ilegalno prema Hrvatskoj i EU, za koje im trebaju vize i zbog toga pokušavaju ući kao neregularni migranti. – Svi vide pozitivnu ulogu i odgovornost Hrvatske koja sa šest i pol tisuća policajaca čuva granicu i sprečava nezakonite migracije – rekao je premijer Plenković u Salzburgu. Sastanak u Salzburgu nije rezultirao dogovorom o Brexitu koji bi zadovoljio obje strane, a Tusk poručuje – “nećete uspjeti” Dino Brumec Brexit je i dalje najveći izazov europskim i britanskim institucijama za koji nitko ne zna kako će završiti. Jučer je završio neformalni sastanak europskih lidera u Salzburgu, a kako su se u tom austrijskom gradu mogla čuti nagovaranja Britanaca od europskih premijera da ostanu u Europskoj uniji, liderska nagovaranja drugih lidera da prema Britancima moraju zauzeti čvrst stav ili pak rečenice poput one britanske premijerke Therese May da “nema šanse da Ujedinjeno Kraljevstvo produži svoje članstvo u EU”, čini se da se stvari stalno vraćaju na početak. A na tom početku predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da plan Therese May jednostavno neće proći.
“Dogovor do studenog”
Velika Britanija iz Unije treba izaći 29. ožujka 2019. i trenutačno nema najava da bi se članstvo zemlje moglo produljiti, ali ima straha da bi ona mogla izaći a da se ne postigne dogovor s Unijom. – Vrijeme istječe za postići dogovor – rekao je irski premijer Leo Varadkar nakon što se sastao s britanskom premijerkom. Upravo je granica između dvije zemlje kamen spoticanja. Osim toga, plan May, kojem se protivi desna frakcija njezine Konzervativne stranke, podrazumijeva zadržavanje nekih oblika suradnje s EU, prije svega zajedničkog tržišta za robu. Za Uniju, to je odabiranje onoga što Britancima paše; samo prava, bez obveza. Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća rekao je jučer jednostavno da “plan May neće uspjeti jer bi mogao potkopati jedinstve-
U Beogradu je jučer parafiran sporazum koji će omogućiti slanje Frontexa u Srbiju
no tržište”. Zato je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao europske lidere da zadrže tvrd pristup prema prijedlogu May koji Europi nije prihvatljiv. – Moramo imati dogovor do studenog – traži europejac Macron koji je dodao da su Brexit gurali lažljivci. Viktor Orbán, mađarski premijer, pak na stvar gleda drugačije. – Blizu smo stvaranju većine država članica koje se protive onima koji misle da Britanci moraju patiti. Ne volim taj pristup uopće – rekao je Orbán.
Škoti se žale
Isto tako, neki su europski premijeri pozvali Britance da održe drugi referendum o Brexitu. – Većinu nas razveselilo bi da postoji mogućnost da britanski narod stavi stvari u perspektivu, uvidi što je ispregovarano, uvidi opcije i potom odluči jednom zauvijek – rekao je malteški premijer Joseph Muscat. U međuvremenu, kod kuće, škotska je prva ministrica Nicola Sturgeon rekla da bi izlazak iz Unije bez dogovora bila “najneodgovornija stvar koju je neki britanski premijer napravio u dugo, dugo vremena”. Brexit se pokazuje kao najtvrđi mogući zalogaj.