Kokain obara sve rekorde – postaje droga za široke mase
Ilegalne plantaže koke u Kolumbiji dosegle su prošle godine rekorde u proizvodnji, a u Zagrebu je potrošnja skočila čak 33%
Analiza otpadnih voda – dnevna potrošnja kokaina u Zagrebu u 365 dana porasla je sa 162,3 na 216,3 miligrama na tisuću stanovnika Ilegalne plantaže koke u Kolumbiji dosegle su prošle godine rekorde u proizvodnji. Površina na kojoj se uzgaja biljka od koje se dobiva kokain porasla je za 17 posto, na 171.000 hektara, u odnosu na 2017., podaci su koje donose Ujedinjeni narodi. Taj podatak konkretno znači da je proizvodnja kokaina porasla 31 posto, na gotovo 1400 tona. List koke glavni je sastojak u proizvodnji kokaina, a s plantaža dolazi 33 posto više listova nego 2012. Čak se 16 posto plantaža nalazi deset kilometara od kolumbijske granice, i to prema Venezueli i Ekvadoru. Cijelih 80 posto proizvodnje i dalje se odvija u istim područjima kao i prije deset godina.
Ogroman problem
Najviše je plantaža u regiji Narino na granici s Ekvadorom. Samo tamo ima više površine s nasadima koke nego u Peruu koji je drugi na svijetu po tom kriteriju. Bitan su čimbenik pobunjenici FARC-a i brojne bande kojima je temeljni “posao” krijumčarenje kokaina. Zbog svega toga Narino je najopasnija regija u Kolumbiji. UN-ov Ured za kriminal i droge izrazio je duboku zabrinutost ogromnom količinom novca zarađenog od kokaina. Povećanje je proizvodnje dovelo do pada cijene svježeg lista koke za 28 posto. – Osnovni je razlog širenja zloupotrebe kokaina u nas njegova dostupnost. Ona se povećava pa se vrlo lako može i zaključiti zbog čega je on prisutniji u nekim primorskim gradovima poput, recimo, Pule ili Novalje, a nije toliko prisutan u Bjelovaru. Ta dostupnost dovela je i cijenu grama na prosječno oko 600 kuna, ovisno o koncentraciji i čistoći. Žalosno je što se zbog svega toga kokain proširio i među mladima, posebno je tu pogođena romska populacija na istoku Zagreba gdje čak ima slučajeva da su ovisnici malodobne osobe – kaže hrvatski doajen u borbi protiv ovisnosti dr. Slavko Sakoman. Krivac je svemu tome izostanak konkretnih vidova borbe protiv ovisnosti, kaže Sakoman. – Ukinimo Ured za borbu protiv zlouporabe droge ako je on nemoćan, odnosno ostao bez mehanizama za utjecanje na druge strukture kako bi se odlučnije krenulo u borbu protiv tako teških narkotika. Da je problem doista realan i težak, svjedoče i analize vode koje su u više gradova pokazale znatno povećane koncentracije kokaina – upozorava Sakoman.
Raste broj zapljena
U svijetu je ipak malo drugačije. Prošle godine broj je zapljena porastao za 20 posto, na 435 tona, dok je uništeno 4820 laboratorija, što je povećanje od 12 posto. Ipak, to povećanje manje je od povećanja proizvodnje kokaina. I prema izvješću Europskog nadzornog centra za drogu i ovisnost (EMCDDA), kokain je jednom u životu probalo oko 17 milijuna odraslih Europljana uključujući 2,3 milijuna mladih koji su ga koristili lani. Prema tom izvješću, kokain u Europi dostigao je najveću razinu čistoće u posljednjem desetljeću. To izvješće temeljeno na analizi otpadnih voda pokazalo je kako je dnevna potrošnja kokaina u Zagrebu u posljednjih godinu dana porasla sa 162,3 miligrama na 216,3 miligrama (+33%) na tisuću stanovnika. Već je 2014. godine primijećena povećana dostupnost kokaina u nas. Prema “Istraživanju kvalitete života studenata” (ERF, 2014.) 10,8% studenata izjavilo je da bi došlo vrlo lako ili lako do kokaina. Kao mjesto nabave najviše ih je izjavilo (41,7%) da im je dostupan u javnim prostorima zatvorenog tipa (klub, kafići…), kako se navodi na stranicama Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.
LAURENT WAUQUIEZ: “Orban ima mjesto koje mu s pravom pripada u EPP-u. Demokratski je izabran. Neka svi naši vrli cenzori imaju to na umu”