Sezona gljiva: Hit su lokacije K

Da bi gljive počele rasti, trebaju zaredati pljuskovi, a idealno im prija temperatura koja seže do 24 Celzijeva stupnja

Suha i topla jesen do sada nije pogodovala rastu gljiva, ali pred nama je prvi pravi jesenski vikend koji donosi obilje pljuskova stela.lechpammer@vecernji.net Unatoč tome što je prva polovica rujna bila iznadprosječno topla, meteorolozi su s početkom jeseni najavili zahlađenje te dolazak kišnih dana. Već sutra očekuje se prvi pravi “jesenski vikend” i, dok on za većinu znači manje vremena u prirodi, neki su baš to čekali da bi uzeli svoje torbe, ruksake i košare te krenuli u šume, u pohod na – gljive! – Ne kaže se bez razloga da nešto raste kao gljiva poslije kiše. Da bi gljive počele rasti, trebaju zaredati pljuskovi i dobro natopiti zemlju. Također, mora biti visoka vlažnost u zraku i ne smiju biti previsoke temperature, idealno je do 24 Celzijeva stupnja. Neke gljive mogu rasti ako je malo toplije, ali iznad 30 stupnjeva nikako – objašnjava Zvonko Vuk, predsjednik Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” iz Zagreba te dodaje da gljive počinju nicati već dva dana nakon pljuskova, a u veliku se berbu može ići nakon otprilike deset dana. Kaže da sada, s obzirom na vremenske uvjete, još nema puno lokacija na kojima se može ubrati veća količina gljiva, no može ih se naći dosta ako se zna gdje tražiti. – Zapravo nemamo u Hrvatskoj neke lokacije koje su svake godine jednako dobre ili loše. To se mijenja iz sezone u sezonu. Tako je, primjerice, oko Zagreba ove godine jako slabo, a bilo je godina kada su gljive bile posvuda. Također, podbacila je Petrova gora – govori Zvonko Vuk te dodaje da su ove sezone hit lokacije oko Karlovca, Koprivnice, Virovitice te u Zagorju oko Trakošćana. U Slavoniji još uvijek nema baš gljiva, kao ni na jugu, a sezona lagano kreće u Istri.

Najbolje je u društvu

– Jedna ekipa bila je prije nekoliko dana u šumama pokraj Karlovca i u svega nekoliko sati nabrali su više od 30 kilograma vrganja, tako da se to uistinu isplati – kaže Vuk, no upozorava da pri branju gljiva treba biti jako oprezan jer to nije igra. Već se djecu u školi, naime, uči da postoje jestive, ali i otrovne gljive, a laiku ih je jako teško razlikovati. Iskusni gljivari stoga upozoravaju da se ni u kojem slučaju ne bi trebalo pouzdati u informacije i slike na internetu jer su mnoge lažne. Umjesto toga, treba pročitati stručnu literaturu, no čak ni tada amater se ne smije sasvim pouzdati u svoje znanje. Ima, naime, mnogo sličnih vrsta gljiva i treba puno iskustva da bi se mogle sa sigurnošću raspoznavati. Postoji čak i narodna šala među gljivarima koja kaže da je “svaka gljiva jestiva, no neke su jestive samo jednom”. – Glavu gljive morate moći raspoznati kao svoju djecu, tu ne smije biti zabune jer s otrovnim