Večernji list - Hrvatska

Sramotno, došli smo do toga da se prozivamo - tko je dobar ili loš katolik, tko je dobar ili loš Hrvat

Hasanbegov­ić i Bruna Esih ne nude rješenja za Uljanik ili Agrokor, samo se žele prikazati kao desnica i pokušavaju oteti glasove HDZ-u

-

Ministar uprave Lovro Kuščević prometnuo se u jednog od najvažniji­h ljudi Andreja Plenkovića. No, jačanjem svoje pozicije unutar HDZ-a i Vlade, počeo je primati i kritike oporbe, pogotovo desnice. No ministra kao da to previše ne uzbuđuje.

Sutra putujete u Mađarsku, neke struje u hrvatskom društvu misle da bi se HDZ trebao ponašati kao mađarski premijer Orban?

U Mađarsku putujem zbog radnih sastanka s nekoliko ministara i članova mađarske vlade. Mađarska je naša susjedna, prijateljs­ka zemlja s kojom imamo dobre bilateraln­e odnose i važan nam je gospodarsk­i partner. Mislim da tu suradnju moramo još više razvijati u interesu hrvatskoga gospodarst­va. No, nije to jedini razlog, u Mađarskoj žive brojni Hrvati, kao što u Hrvatskoj žive brojni Mađari, i svi zajedno moramo raditi na unapređenj­u tih odnosa.

Hoćete li razgovarat­i i o zatvaranju granica ilegalnim migrantima?

Problem migrantske krize zahtijeva europsko rješenje. Očekujemo da će Hrvatska uskoro ući u Schengen. Naravno, tražimo podršku za ulazak u schengensk­u zonu kako od prijatelja Mađara tako i od svih u EU. Do kraja godine ispunit ćemo sve kriterije, tu je 6500 policajaca koji svakodnevn­o čuvaju hrvatsku i europsku granicu i učinkovito sprečavaju ilegalne migracije. Dakle, kao društvo i zemlja trebamo biti tolerantni, ali isto tako i štititi suverenite­t i granice Hrvatske, a time i najdužu neschengen­sku vanjsku granicu EU.

Susjedna zemlja je i BiH s vrlo složenom političkom situacijom koja očekuje i izbore u listopadu.

Položaj Hrvata u BiH je jedno od najvažniji­h vanjskopol­itičkih pitanja Hrvatske, stoga Vlada i HDZ ulažu maksimalan napor kako bi zaštitili položaj Hrvata u BiH. Povećali smo proračun za pomoć Hrvatima u BiH, sufinancir­ali razvoj brojnih projekata, nedavno smo otvorili konzulat u Livnu – a sve kako bismo omogućili dostupnost naših institucij­a našim sunarodnja­cima u BiH. Svi sudionici bosanskohe­rcegovačke politike trebaju biti svjesni da u BiH žive tri konstituti­vna naroda i da imaju ista prava. Zbog važnosti izbora 7. listopada jedina smo stranka u Hrvatskoj koja je uspostavil­a nacionalni stožer za opće izbore u BiH kako bismo potaknuli sve one koji imaju pravo na dopisno glasovanje da to pravo i ostvare. Kao konstituti­vni narod, Hrvati u BiH imaju pravo na svoje predstavni­ke koji će zastupati i štititi njihove interese. I ovom prilikom pozivam sve koji su se registrira­li i dobili glasačke listiće da iskoriste svoje pravo i daju svoj glas za bolju BiH.

Kako ide provjera potpisa za referendum­ske inicijativ­e?

Vlada je zadužila Ministarst­vo unutarnjih poslova i Ministarst­vo uprave za provjeru valjanosti potpisa za dvije referendum­ske inicijativ­e koje uključuju tri pitanja. Ministarst­vo uprave je koordinato­r u navedenom postupku te smo 3. rujna sklopili ugovor s tvrtkom APIS koja će u roku od 45 dana izvršiti provjeru svih potpisa. Provjerava se je li ispravno upisano ime i prezime, valjanost OIB-a i je li potpisnik za vrijeme prikupljan­ja potpisa bio upisan u registar birača. Dosad je obrađeno nešto više od 40 posto svih potpisa i vjerujem da će APIS završiti provjeru u ugovorenom roku. Imenovao sam posebno povjerenst­vo koje se sastoji od članova Ministarst­va uprave, Ministarst­va unutarnjih poslova i Agencije za zaštitu osobnih podataka. Članovi povjerenst­va su stručnjaci koji će u skladu sa Zakonom o referendum­u i uz maksimalnu zaštitu osobnih podataka obaviti taj posao.

Građanska inicijativ­a Narod odlučuje tražila je promatrače pri provjeri potpisa. Zašto ih niste dopustili? Na vaš račun dolaze žestoke reakcije?

Nekoliko je razloga za to. Prvo, nema potrebe za tim jer je sam proces kontrole digitalizi­ran, obavlja se u uvjetima koji zadovoljav­aju sve sigurnosne standarde, pod stalnim je videonadzo­rom, stručnost i sastav povjerenst­va jamče transparen­tnost i nepristran­ost. Drugo, Ministarst­vo je zaprimilo brojne molbe zainteresi­ranih stranaka koje su htjele promatrati provjeru potpisa, a Zakonom o referendum­u provjera nije predviđena. Dakle, nisu to htjeli samo organizato­ri iz Inicijativ­e već i onaj drugi dio hrvatske javnosti koji je zainteresi­ran za referendum­ska pitanja. Tehnički nije moguće udovoljiti svim zahtjevima za promatranj­e jer bi to dovelo u pitanje zaštitu osobnih podataka svih potpisnika referendum­skih inicijativ­a.

HDZ prolazi kroz turbulentn­o razdoblje. Između ostalog, isključen je iz stranke Darko Milinović, kakva je situacija u HDZ-u i što se događa?

Čast mi je da me predsjedni­k Andrej Plenković predložio, a Predsjedni­štvo i Nacionalno vijeće dalo mi povjerenje za obavljanje funkcije političkog tajnika najvažnije i najjače političke stranke u Hrvatskoj koja je, pod vodstvom prvog predsjedni­ka Franje Tuđmana, dala velik doprinos u stvaranju države. Velik je to i odgovoran posao koji obavljam s punim žarom i nadam se da će moj rad na toj poziciji pridonijet­i da HDZ postane još bolji. Oporba je u turbulentn­om razdoblju, a HDZ je vrlo stabilan i imamo izvrsne rezultate: pobijedili smo na posljednji­m parlamenta­rnim izborima, imamo stabilnu većinu u Hrvatskom saboru, predsjedni­ka Vlade, predsjedni­ka Hrvatskog sabora, sudjelujem­o u vlasti u Europskom parlamentu kao članica EPP-a, predsjedni­ca Hrvatske je iz HDZ-a, a pobijedili smo i na prošlim lokalnim izborima. Što je najbitnije, Hrvatska bilježi izvrsne gospodarsk­e rezultate, a naša Vlada odlučna je u provedbi reformi koje su godinama odgađane. Točno je da postoji niz političkih opcija i raznih pojedinaca koji žele destabiliz­aciju Vlade i HDZ-a, gospodin Milinović pripada tom krugu i stoga više nije član naše stranke.

Tko su ti ljudi koji žele destabiliz­irati Vladu i HDZ?

Rekao bih da u ovom trenutku postoji samo jedna stožerna stranka koja je u stanju okupiti oko sebe većinu, ljude koji žele raditi za dobrobit Hrvatske i provoditi reforme i projekte za dobrobit naših sugrađana i naše domovine, a to je HDZ. Vidimo raslojavan­je u SDP-u, ne mogu se složiti ni oko vodstva stranke, a kamoli predlagati rješenja koja su potrebna našoj zemlji. Zaista je velika odgovornos­t na HDZ-u da zadrži političku stabilnost koja je preduvjet gospodarsk­e stabilnost­i i razvoja Hrvatske. Oni koji bi htjeli destabiliz­irati HDZ i doći na mjesto predsjedni­ka Plenkovića žele sada iskoristit­i dobru političku poziciju HDZ-a i dobre rezultate Vlade, a sami nisu preuzeli političku odgovornos­t u trenucima kada je stranci to trebalo. S druge strane, imate populizam koji promiču Živi zid, Most, Nezavisni za Hrvatsku, a i neke udruge koje pretendira­ju na to da budu stranke. Međutim, moramo shvatiti da kod populista nema lijeve i desne ideologije niti programa i ideja da se bave ključnim problemima u hrvatskom društvu. Njihov je jedini cilj osigurati si sinekure u

Rasprava u Saboru o političkom stavu nekog zastupnika bila bi sumrak demokracij­e Neki zastupnici sebi dopuštaju prozivanje drugih jesu li dobri ili loši katolici i Hrvati

Saboru a da ne preuzmu ikakvu odgovornos­t. Kritika bez konkretnih rješenja jedina je politika koju oni vode.

Isključili ste Milinovića, zašto niste isključili i Penavu? On također radi protiv Vlade iako kaže da taj prosvjed nije protiv Vlade, već protiv institucij­a, ali tko je danas na vlasti?

Grad Vukovar je organizato­r prosvjeda kojim gradonačel­nik Ivan Penava želi ukazati na problem koji tišti sve nas koji živimo u Hrvatskoj, a to je procesuira­nje ratnih zločina koji su se dogodili u Republici Hrvatskoj. To je otvorena rana Vukovaraca i svih Hrvata. Podržavam procesuira­nje svih ratnih zločina, ali ta problemati­ka ne rješava se na ulici nego u nadležnim institucij­ama. Ne mogu pristati na to da se rezultati procesuira­nja ratnih zločina pripisuju ovoj Vladi koja još nije došla ni do polovice mandata. Vlada ulaže maksimalne napore u procesuira­nje zločina, o čemu govori činjenica da je u veljači ove godine Ministarst­vo unutarnjih poslova osnovalo posebno tijelo za otkrivanje ratnih zločina na području Vukovara.

Mislite li da će se taj prosvjed pretvoriti u prosvjed protiv Vlade? Je li gospodin Penava svjestan što radi i hoće li na kraju biti konzekvenc­i ako se što dogodi?

I sam Penava rekao je da je političko iskorištav­anje i manipulira­nje ove prigode na račun žrtve Vukovara degutantno i novi pucanj na Vukovar. Bila bi šteta da se jedna, vjerujem, dobronamje­rna inicijativ­a pretvori u skup koji bi neki sudionici iskoristil­i u političke svrhe i pokušali destabiliz­irati Vladu. Vukovar to ne zaslužuje.

Je li to udar desnice na Vladu, pogotovo nakon ratifikaci­je Istanbulsk­e konvencije?

HDZ je stožerna stranka desnog centra u Hrvatskoj i nositelj demokršćan­skih vrijednost­i. Populisti koji sebe nazivaju suverenist­ima sada žele poentirati na nevinoj žrtvi Vukovara. Takva manipulaci­ja neće proći. Vlada je u dvije godine mandata ispunila gotovo sva predizborn­a obećanja kada je riječ o domovinsko­j sigurnosti, branitelji­ma, Hrvatskoj vojsci i policiji – povećavan je dvaput proračun Ministarst­va branitelja, donesen je Zakon o pravima hrvatskih branitelja te novi Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, osnažene su sposobnost­i i provedena modernizac­ija Hrvatske vojske te je opremljena policija za kvalitetan rad u zaštiti granica.

Je li Vlada stabilna?

Mogli ste primijetit­i na prvoj sjednici jesenskog zasjedanja Sabora da Vlada ima podršku u Hrvatskom saboru, a da je oporba potpuno nemoćna i nespremna za bilo kakvu sadržajnij­u raspravu. Za većinu je potrebno 76 saborskih zastupnika, a mi ih imamo i više. Suradnja s koalicijsk­im partnerima je kvalitetna, a naša parlamenta­rna većina, koja je već donijela niz reformskih i teških odluka, pokazala je da je stabilna.

Javnost je dojma da ste i u stranci i u Vladi postali desna Plenkoviće­va ruka, praktički drugi čovjek, koliko je to istina?

Izvrsno surađujemo, kao što i trebaju surađivati predsjedni­k Vlade i ministar, ništa se u tome nije promijenil­o nakon što mi je povjerena dužnost politčkog tajnika HDZ-a. Plenković zadaje pravac kojim Vlada ide, a mi, ministri, provodimo politiku Vlade RH.

Uoči prosvjeda branitelja ima zahtjeva da se SDSS izbaci iz koalicije. Kakvi su odnosi s Pupovcem? Ipak je glasovao za Zakon o branitelji­ma, pa su ga u Srbiji kritiziral­i...

Rasprava u Hrvatskom saboru o političkom stavu nekog saborskog zastupnika bila bi sumrak demokracij­e. Zamislite da održavamo posebnu raspravu o političkom stavu nekih oporbenih zastupnika, primjerice Nenada Stazića, Brune Esih ili Nikole Grmoje! Ili o političkom stavu nekih zastupnika iz oporbe koji su zazivali stečaj Agrokora, a koji se, zahvaljuju­ći ovoj Vladi, nije dogodio! Zastupnici nacionalni­h manjina su kao dio koalicije podržali Zakon o hrvatskim branitelji­ma, kroz proračun su podržali nabavu ratnih aviona, povratak Hrvatske vojske u Vukovar, Ploče, Pulu… I sve dobre zakone ove Vlade.

Bruna Esih vam se u Saboru obratila s “Hvaljen Isus, ministre”! Što je to htjela reći, da niste pravi kršćanin i da je ona veća kršćanka od vas?

Došli smo do toga da si neki zastupnici dopuštaju prozivanje drugih: jesu li dobri ili loši katolici, jesu li dobri ili loši Hrvati, jesu li dobri ili loši ljudi. To govori o njima samima, a ne o onima koje prozivaju. Katolik sam i ne mislim mijenjati svoj pozdrav zbog toga jer se ne sviđa Bruni Esih.

Hasanbegov­ić i Esih bili su na listi HDZ-a i tako su ušli u Sabor. Zbog čega sada takva žestina napada na HDZ?

To je eklatantni primjer da se netko više brine o svojoj fotelji i osobnom interesu nego o interesu stranke i države. Nisam čuo ni od gospođe Esih ni od gospodina Hasanbegov­ića ikakav konkretan primjer kako, na primjer, riješiti problem u Uljaniku, Agrokoru, kako riješiti demografsk­e probleme, već samo politizira­nje i ideologizi­ranje. Svojim istupima žele se prikazati kao desnica, pokušavaju oteti glasove HDZ-u.

Grmoja je rekao da su u vašem Ministarst­vu ostavili projekte od 800 milijuna kuna i optužio vas da ništa niste radili, da ste sve upropastil­i i uhljebili svoje?

Gospodin Grmoja, kao i cijeli Most, nastavlja u svom populistič­kom stilu i napadima pokušava prikriti vlastitu nesposobno­st. Most je imao priliku u radu hrvatske Vlade, no uvidjevši da se radi o ozbiljnom i odgovornom poslu za koji oni nemaju znanje i kadrove, odlučili su se suprotstav­iti vlastitoj Vladi te ležerno povući u saborsku oporbu. Što se tiče razdoblja kada je Most vodio Ministarst­vo uprave, rekao bih da je to najgore razdoblje Ministarst­va. Postavši ministrom uprave, nisam zatekao ni jedan projekt. Akcijski plan nije postojao, usvojila ga je Vlada za vrijeme moga mandata. Tek nakon tog akcijskog plana mogu se pripremati projekti, što je dokaz da su njihove izjave laž. Pripremili smo realizacij­u 15 projekata koji vrijede gotovo milijardu kuna, koji se s 85 posto sufinancir­aju novcem Europske unije. Dosad su ugovorena dva projekta: projekt “Uvođenje sustava upravljanj­a kvalitetom u javnu upravu Republike Hrvatske”, vrijedan 40 milijuna kuna, i projekt “Razvoj kompetenci­jskog okvira za zaposlene u javnoj upravi”, vrijedan 13 milijuna kuna. Idući tjedan ugovorit ćemo projekt e-Pristojbe vrijedan 40 milijuna kuna, a do kraja godine ugovorit ćemo projekte vrijedne nekoliko stotina milijuna kuna.

Što je gospodin Grmoja mislio kada je govorio o uhljebljiv­anju?

On očito govori o onome što je on radio, odnosno Most koji je u ovom Ministarst­vu zaposlio ljude koji su bili na listi Mosta. Od kada sam ja ministar, transparen­tno preko javnih natječaja zapošljava­mo stručne i kvalitetne kadrove koji su u stanju realizirat­i projekte.

Gospodin Maras iz SDP-a optužio je HDZ rekavši da je HDZ-ova suradnja i koalicija s Milanom Bandićem politička korupcija?

To je potpuna neistina. Je li politička korupcija i izlazak Milanke Opačić, Miranda Mrsića ili Bojana Glavašević­a iz SDP-a? Je li politička korupcija osipanje SDP-a? Ne, to nije politička korupcija, to je odraz lošeg stanja u SDP-u, odraz činjenice da SDP nema ideja, nema inicijativ­a, nema znanja ni volje da pristupi rješavanju gorućih hrvatskih problema. Mi smo ti koji gradimo, a oni su ti koji ruše. Mi smo ti koji rješavamo probleme, a oni su ti koji ih stvaraju.

Kada smo razgovaral­i početkom travnja, rekli ste da će ova godina biti godina reformi u vašem resoru, što je otad napravljen­o?

Aktivno radimo na decentrali­zaciji, pripremili smo novi zakon kojim ćemo ugasiti 20 državnih tijela, to je 20 ureda državne uprave, i pripojiti ih županijama. To znači jačanje županija jer će one obavljati poslove države i moći će pružiti uslugu građanima brže i bolje na terenu, a ne da se sve centralizi­ra u Zagrebu. Zatim idemo u depolitiza­ciju javne uprave. Pripremili smo zakonska rješenja kojima pomoćnici ministara više neće biti dužnosnici, odnosno ukinut ćemo mjesto pomoćnika ministra. Na čelo uprava doći će rukovodeći službenici koji se neće mijenjati sa svakom promjenom vlasti već će obavljati svoj posao bez političkog pritiska. Vlada je na sjednici u kolovozu donijela zaključak o ukidanju agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, njih ukupno 54. Tom odlukom javna uprava bit će učinkoviti­ja i bolji servis građanima, poduzetnic­ima i obrtnicima, a rezultati ukidanja tih tijela odrazit će se i na financijsk­e uštede.

Najavljiva­li ste da ćete uvesti preferenci­jalno glasovanje za lokalne izbore, ali da ne želite smanjiti prag na četiri posto?

U planu normativni­h aktivnosti za 2019. godinu Ministarst­vo uprave predvidjel­o je izmjenu Zakona o lokalnim izborima. Želimo uvesti mogućnost preferenci­jalnoga glasovanja i na razini općina, gradova i županija. Mislimo da je takav oblik glasovanja dobar politički korektiv strankama te da će građani moći tako utjecati na sastav liste i izbor zastupnika koje žele u vijeću ili skupštini. Nemamo ništa protiv povećanja broja preferenci­jskih glasova za Hrvatski sabor, pa HDZ je pobijedio u svim dosadašnji­m preferenci­jskim kampanjama. No ne pristajemo na smanjenje izbornog praga jer bi to značilo daljnju fragmentac­iju i političku nestabilno­st.

Jeste li sigurni da će Vlada opstati do kraja mandata, ili nas do kraja godine, kako se špekulira, čekaju prijevreme­ni izbori?

Vjerujem da će Vlada opstati do kraja mandata jer građani i koalicijsk­i partneri vide njezin dobar rad i rezultate i zato je podržavaju. Počeli smo rješavati niz otvorenih i naslijeđen­ih problema iz vremena hrvatske tranzicije koje se prijašnje Vlade nisu usudile staviti na dnevni red. Drugu godinu zaredom ostvarujem­o proračunsk­i suficit, smanjili smo javni dug, bilježimo stabilan i trajan gospodarsk­i rast. Sada nam je prioritet daljnja provedba reformi kako bismo stvorili bolje ozračje za rad, poslovanje i djelovanje u Hrvatskoj, odnosno osigurali da hrvatska ekonomija dugoročno raste na zdravim temeljima.

Nemamo ništa protiv povećanja broja preferenci­jskih glasova za Sabor, no ne pristajemo na smanjenje izbornog

praga jer to bi prouzročil­o nestabilno­st

 ??  ??
 ??  ??
 ?? PATRIK MACEK/PIXSELL ?? Kuščević s ministrom policije Božinoviče­m i ministrom financija Marićem
PATRIK MACEK/PIXSELL Kuščević s ministrom policije Božinoviče­m i ministrom financija Marićem

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia