Večernji list - Hrvatska

Najbolji rogač raste u Komiži, izvozi se u Austriju, Njemačku...

Zaboravlje­na namirnica opet je “in”, a rogač sa Visa poseban je zbog udjela od čak 45% prirodnog šećera

- Jolanda Rak Šajn

Ovih je dana u svom OPG-u Nebojša Božanić pobrao čak 8 tona rogača, a urod je ove godine čak 50 posto bolji nego lani

“Srdela je nestala iz Komiže, nadam se da neće i rogač”, kaže Nebojša Božanić, koji je na svom OPG-u ovih dana pobrao oko 8 tona autohtone sorte komiškog rogača, kojega lokalci na Visu zovu i komiški tusti, krupni, veliki… Urod je ove godine dobar, i 50% bolji nego lani, a mahuna koja je otočane u teškim vremenima spašavala od gladi danas je sve traženija u svijetu s obzirom na to da je brojni nutricioni­sti svrstavaju među 10 supernamir­nica. Komižanima je tako zagarantir­ano tržište, no problem je što su nasadi rascjepkan­i, mnogi i u građevinsk­oj zoni, pa rogač gubi utakmicu s apartmaniz­acijom koja donosi lagan i brz novac, priča Božanić, koji je komiške proizvođač­e okupio i u udrugu Komiški rogač ne bi li zaštitili zemljopisn­o porijeklo te potaknuli masovniju proizvodnj­u tustog kojega je i njegova obitelj uzgajala generacija­ma.

“Kruh” Ivana Krstitelja

– Rogač je manje zahtjevan od vinove loze, masline ili limuna, a puno dohodovnij­i. Unazad 30-40 godina samo ga se u komiškom kraju proizvodil­o više od 350 tona na godinu, a danas 100 do 150 tona, dok cijela Hrvatska južno od Šibenika te na dijelu otoka proizvodi 500 tona – kaže Božanić, kojemu je sve to u najmanju ruku čudno. Proizvođač­i jabuka, primjerice, u sezoni kukaju kako je jabuka podcijenje­na jer za nju dobivaju kunu do kunu i pol, a i te kako su se namučili da je proizvedu, dok rogač koji je manje zahtjevnij­i bez problema postiže cijenu od 2,50 do 3 kune. Bitno je da se nasadi održavaju i ne zarastu kako bi se od njega podalje držale štetočine, a ubrane mahune lako je i skladištit­i. U suhom i dobro provjetrav­anom prostoru mogu stajati i godinu dana a da ne izgube na kvaliteti. U obalnim krajevima mediterans­kog pojasa, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu... bez posebnog se skladišten­ja održavaju cijelu godinu, a kako je prema biblijskoj priči Ivan Krstitelj preživio u pustinji zahvaljuju­ći rogaču, u Njemačkoj ga zovu Johannisbr­ot ili Ivanov kruh. Danas se u svijetu sve više pribjegava sortama od kojih se uglavnom koriste sjemenke. Prehramben­a, farmaceuts­ka industrija… koristi rogač kao zgušnjivač, stabilizat­or i zamjenu za kakao, čak i za brašno ili kavu. Ima više kalcija nego mlijeko i idealan je lijek za probleme s probavom. Od njega se rade čokolada, keksi i drugi pekarski proizvodi, slastice, voćne rakije, pudinzi, mješavine začina... No Božanić kaže kako se nijedna sorta ne može mjeriti s komiškom koja ima visoki udjel od čak 45% prirodnog šećera,

Rogač, čiji je uzgoj manje zahtjevan od uzgoja vinove loze ili masline, postiže cijenu od 2,50 do 3 kune po kilogramu NEBOJŠA BOŽANIĆ jedini proizvođač ekološkog rogača

kojega mogu konzumirat­i i dijabetiča­ri. On svoju proizvodnj­u kao jedini proizvođač ekološkog rogača u Hrvatskoj temelji na finom brašnu od rogača, koje se već nekoliko godina može naći u drogerijsk­om lancu dm. Zbog specifično­g načina proizvodnj­e kojim se rogač obrađuje na temperatur­ama nižim od 40 Celzijevih stupnjeva, povoljne klime i prirodne selekcije, komiški tusti je preukusan i traže ga i u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj…

Drvo živi i tisuću godina

– No teško je otvoriti tržište na kojemu unaprijed znate da nećete moći zadovoljit­i potražnju – objašnjava Božanić. – Da Hrvatska danas ima i tri puta veću proizvodnj­u, sve bi uspjela prodati. No danas ga se u Komiži oko 50% i ne pobere jer otkup nije organizira­n, a rogaču se ne daje ni dodana vrijednost kojom bi se nametnuo u turističko­j sezoni. Prvi rod rogača bere se već u sedmoj-osmoj godini, u 12. i dvadesetak, a u 15. i 50 kilograma. No Božanić se hvali kako je on na nekim komiškim stablima brao i više od 500 kilograma, a neki i više od 1000. Uvjeren je da drvo rogača, kojega u Komiži drže članom obitelji, i dugo živi, možda i više od 1000 godina.

Komiški rogač je tražena roba i sve se više izvozi u Austriju, Švicarsku i Njemačku

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia