Pogled u budućnost: što Hrvatsku i svijet očekuje za 50 godina

Večernji list pokreće multimedijski projekt i kao vodeće dnevne novine otvara raspravu o budućnosti. Što nas u medicini, znanosti, obrazovanju, kulturi... očekuje za 50 godina

U CIJELI PROJEKT PROMIŠLJANJA BUDUĆNOSTI BIT ĆE UKLJUČENI STUDENTI LIKOVNE AKADEMIJE, ALI I UČENICI

Osvrt na prošlost ili, s druge strane, samo na sadašnjost, put je k sigurnom propuštanju budućnosti.

I dok će i pesimisti i optimisti, i tradicionalisti i modernisti, i znanstvenici i brojni drugi stručnjaci tvrditi da je budućnost nemoguće propustiti, ona je prihvaćena i provediva tek u isključivoj sposobnosti prihvaćanja i prilagođavanja promjenama. A promjene koje se razvijaju s razvojem društva, civilizacija i kultura – zakon su života.

Ipak, budućnost ima svoj očiti problem – obično pristigne prije i nego što se pripremimo za nju.

Oduvijek intrigantna, iščekivani dio religijskih, znanstvenih, medicinskih istraživanja, “dojučerašnja” budućnost implementacijom brojnim otkrića, ali i nji- hovim brzim promjenama, kako u tehnologiji tako i u medicini, industriji, poljoprivredi, obrazovanju, komunikaciji, transformirala je sadašnjost koja se ne može mjeriti ni s jednim dijelom ljudske povijesti.

Kakva nas onda budućnost očekuje u sljedećih pedeset godina? Izazov je to kojem će odgovore ponuditi Večernji list u najvećem multimedijskom projektu promocije znanosti, inovativnosti, ali i znanstvene hrabrosti. Naime, Večernji list ponudit će viziju svijeta i Hrvatske u 2068. godini, i to uz pomoć utemeljene futurologije.

Znanstvena hrabrost

Pod nazivom „2068. – pogled u budućnost Hrvatske i svijeta“Večernji list neće “gatati” o budućnosti, već će na dosadašnjim znanstveno utemeljenim činjenicama i razvoju tehnologije nastaviti svjetski trend dugoročno planirane futurologije vodeći se

U SVIJETU KOJI SE MIJENJA BRZINOM KOJU NAŠI OČEVI NISU MOGLI NI ZAMISLITI BUDUĆNOST JE VEĆ PRED VRATIMA

trendom što bolje pripreme za nova desetljeća koja će transformirati znanu nam sadašnjost. Štoviše, u projektu razvoja svijeta u svim njegovim područjima u sljedećih 50 godina Večernji listi, uoči proslave šezdeset godina svoga izlaženja, dat će – među prvima – pogleda dugoročno unaprijed osvjetljavajući nagle znanstvene, tehnološke promjene, ali i promjene u medicini, društvu, odnosima u obitelji, načinu komunikacije, oblicima političkih sustava, biljnom i životinjskom svijetu.

– Svjesni velikog napretka, kao i svjetskog interesa za futurologiju, pokrenuli smo ovaj važni multimedijski projekt kako bismo u Hrvatskoj u konačnici otvorili raspravu o budućnosti, ali isto tako zainteresirali i mlađe generacije za znanost. Pokretanje projekta bila je na neki način i dužnost Večernjeg lista kao dugogodišnjeg predvodnika medijskih trendova na našim prostorima pokazujući njime da smo spremni otvarati rasprave i o pitanjima iz raznih područja s kojima se tek, kao čovječanstvo, trebamo susresti. Zahvaljujem svim stručnjacima koji su se svojim esejima s pedesetogodišnjim pogledom u budućnost odlučili sudjelovati u projektu, čime su pokazali znanstvenu hrabrost, gotovo jednaku hrabrosti Večernjeg lista da na jednom mjestu objedini budućnost – kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

Tijekom listopada, studenoga i prosinca u Večernjem će listu srijedom biti objavljeno sveukupno deset eseja vrhunskih stručnjaka koji će, poštujući znanstvena pravila, ponuditi analizu budućnosti za pedeset godina, a isti će stručnjaci jednom tjedno raspravljati o temama eseja uz poznate gospodarstvenike, ekonomiste, znanstvenike, novinare...

Deset autora – deset eseja

– Diljem svijeta hrvatski znanstvenici rade u najprestižnijim institutima, hrvatski inženjeri uspješno primjenjuju otkrića u svakodnevnom životu. Oni su heroji novog vremena, a naš je zadatak da ih učinimo vidljivima i približimo mladima. Promocija i poticanje izvrsnosti, istraživačke i znanstvene hrabrosti zadatak je svih u društvu, a posebno medija – kazao je Klarić.

Tako će o razvoju znanosti u budućih pet desetljeća svoju analizu objaviti proslavljeni hrvatski znanstvenik svjetskog glasa, profesor na Sveučilištu u Edinburghu i redoviti član The Royal Society, ujedno Večernjakov kolumnist Igor Rudan. Uz taj, Rudan će ujedno odgovore ponuditi i na pitanja koliki će biti životni vijek, koje će bolesti nestati, a s kojima ćemo se i za pedeset godina boriti, što će se dogoditi s ljudskim organizmom... Politolog s Fakulteta političkih znanosti Višeslav Raos na temelju dosadašnjih znanja pokušat će dati odgovore je li neposredna vladavina naroda okvir vladanja i u sljedećim desetljećima, a trebamo li se bojati superračunala koje će zavladati svijetom, možemo li izgubiti kontrolu nad umjetnom inteligencijom i hoće li roboti preuzeti i naše osjećaje pitanja su na koje će odgovore ponuditi znanstvenik mlađe generacije profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Jan Šnajder. O suodnosu religije i društva, ali i religije i znanosti, odgovore će ponuditi jedan od najpriznatijih svjetskih teologa Osječanin Miroslav Volf, profesor teologije na sveučilištu Yale i tamošnji direktor Centra za vjeru i kulturu. Što se načina komunikacija tiče, hoće li sadašnji mediji uopće postojati i što bi ih moglo naslijediti za pedeset godina, predviđat će doktorica s Fakulteta političkih znanosti i suautorica knjige o populizmu Marijana Grbeša, a poznati će sociolog i publicist Slaven Letica u svom znanstvenom radu govoriti o promjenama u poimanju obitelji, ljubavi, spolnosti i braka.

No osim spomenutih promjena, budućnost je neizvjesna i u razvoju novih oružja i ratovanja. Štoviše, novi tehnološki skok početkom dvadesetog stoljeća svoju punu primjenu doživio je u Prvom svjetskom ratu kada je iskorišten za čitav arsenal novih, smrtonosnih oružja koja su odnijela milijune života. Ponovilo se to i u Drugom svjetskom ratu, a kako će izgledati za pedeset godina, koja su nova oružja, pitanja su čije će odgovore pokušati ponuditi Večernjakov vojni analitičar i kolumnist Davor Ivanković.

Uz stručnjake i studenti

Uz njega o budućnosti obrazovanja, učionicama budućnosti, načinu podučavanja, tehnikama prenošenja znanja odgovore će ponuditi stručnjak s Instituta za istraživanje i razvoj i promotor reforme obrazovanja Boris Jokić. Promjene koje se očekuju na području umjetnosti svojim će predviđanjima pokušati približiti Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti, kreativnih i kulturnih industrija i Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti.

Kako je riječ o futurističkim zbivanjima i događajima, u cijeli se projekt uključuju i mladi stručnjaci, studenti Likovne akademije koji će svaki od eseja spomenutih autora ilustrirati pokušavajući umjetničkim izražajem također predvidjeti razvoj u svim segmentima idućih pet desetljeća. Njihovi radovi neće samo ilustrirati sadržaj eseja već će čitateljima Večernjeg lista biti i dodatno predstavljeni na velikoj izložbi futurističkog pogleda koja će u Zagrebu biti otvorena početkom sljedeće godine nakon završetka projekta. Večernji list neće o futurologiji raspravljati samo sa studentima već i učenicima osnovnih i srednjih škola. U povodu projekta raspisat ćemo natječaj u školama za učenike od prvog do četvrtog razreda za najbolji crtež pod nazivom “Moj pogled u budućnost”, a u višim razredima tema će biti nešto zahtjevnija.

Naime, pred starije učenike stavljen je izazov uređivanja naslovnice Večernjeg lista iz budućnosti. Najbolji radovi, uz priču o školi, ali i učenicima, bit će objavljeni u Večernjem listu.

Nakon što budu objavljenih svi znanstveni radovi, Večernji list okupit će ih u knjizi “Pogled u budućnost”, a cijeli će projekt biti zaokružen dokumentarnim filmom. Redateljsku palicu dokumentarca imat će Večernjakov urednik Robert Bubalo.