Radimo jedinstveni pojas

Naša stara gradska jezgra najveća je na jadranskoj obali, grad smo koji ima dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a Šibenik je grad o kojem danas svi govore. Što je sve napravljeno i kakvi su sve planovi za budućnost, razgovarali smo s gradonačelnikom Šibenika Željkom Burićem uoči subotnjega Dana grada.

Koliko se percepcija grada promijenila posljednjih godina?

Jako puno u posljednjih četiri-pet godina. Za tu priču najzaslužnija je valorizacija povijesne, kulturne i nacionalne baštine u našem gradu. Šibenik je na temeljima svoje bremenite i vrlo zanimljive povijesti europskim novcem valorizirao i stavio u funkciju svoje nasljeđe te time počeo mijenjati percepciju samoga sebe. Naravno da je tome pridonijela i globalna promjena načina ekonomskog funkcioniranja, turizam je imao veoma važnu ulogu te se Šibenik vrlo spretno unazad četiri-pet godina pozicionirao na turističkoj karti.

Portal gradonačelnik.hr stavio je grad i u najuži izbor gradova po kvaliteti života za mlade obitelji. Što se čini da mladi ostanu?

U našem konceptu stvaranja uvjeta za mlade obitelji vodili smo se jednostavnom logikom – prvi i temeljni preduvjet je ljudima osigurati radno mjesto na neodređeno vrijeme, a to smo omogućili gospodarstvom i turizmom. Drugi je preduvjet osigurati uvjete za pristojno stanovanje. Naša je logika bila da takvo stanovanje mora biti ostvareno kupnjom vlastita stana po cijeni manjoj nego što je cijena prosječnog podstanarstva u Šibeniku, a to smo i realizirali poticanom stanogradnjom. U proteklom razdoblju uspješno je završena gradnja POS-ovih stanova. Važno je napomenuti da se na javne pozive odazvalo više od 400 zainteresiranih mladih obitelji. A to nam je i svojevrsna moralna obveza prema njima jer je tih 400 obitelji time dalo do znanja da žele živjeti i raditi u Šibeniku. Treći preduvjet je briga, odnosno pomoć u podizanju obitelji. Trudimo se olakšati skrb mladih obitelji o djeci gradnjom jaslica te gradnjom novih i obnovom postojećih vrtića. Tome su pridodani različiti elementi poticaja za prvorođeno, drugorođeno i trećerođeno dijete i subvencioniranje cijene vrtića. Četvrti preduvjet je briga za naše školarce. Grad Šibenik nastoji organizirati jednosmjenski rad škola te osigurati cjelodnevni boravak za svu djecu. Uz jačanje Veleučilišta, koje trenutačno ima četiri dodiplomska i dva specijalistička studija, uspješno smo realizirali i projekt prvog sveučilišnog studija – jedinog dislociranog studija Sveučilišta u Zagrebu. Također, razvijamo i projekt drugog i trećeg sveučilišnog studija. Preko studentskog servisa osigurali smo kvalitetan smještaj studentima i uspješno prijavili projekt studentskog doma fondovima EU i početak realizacije očekujemo potkraj ove ili u prvim mjesecima iduće godine.

Koliko je mladih još na listi čekanja za POS-ove stanove?

U godinu dana realizirali smo oko 150 POS-ovih stanova na Šubićevcu, a ovih dana očekujemo da će APN objaviti novi javni poziv za nove stanove. Gradska administracija nastavit će s gradnjom stanova po modelu POS-a dok god ne osiguramo i ostvarimo ambicije i posljednjih s liste koja sada broji oko 300 mladih obitelji.

Gdje je danas glavnina radnih mjesta?

Šibenik se potpuno prestrukturirao po čemu može biti dobar primjer u Hrvatskoj te je danas glavnina radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu. Do 90-ih Šibenik je imao jako puno zaposlenih u velikim tvrtkama temeljenim na modelu realsocijalizma. Jasno je da takve tvrtke nisu mogle opstati i došlo je do prestrukturiranja. Plod toga bio je jedan veoma težak period, djelomično prouzročen i Domovinskim ratom u kojem je Šibenik bio na prvoj liniji obrane i u kojem su preko noći “prelomljene” te velike korporacije. Ipak, danas u gospodarstvenoj slici Šibenika 98,5% svih gospodarskih subjekata čine upravo mali i srednji poduzetnici te samo dva velika gospodarska subjekta s više od 400 zaposlenih. Šibenik na svojem administrativnom području ima 19-20 tisuća radnih mjesta što je blizu prijeratnih pokazatelja.

Šibenik je ipak turistički grad. Niknuli su brojni apartmani. Strahujete li od mogućeg sloma tržišta?

Ne strahujem, Šibenik je po tom pitanju poseban. Naša stara gradska jezgra najveća je na jadranskoj obali, grad smo koji ima dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a, jedan od samo pet takvih u cijelom svijetu. Valorizirali smo povijesno i kulturno nasljeđe vrlo interesantnim modelom upravljanja preko Javne ustanove “Tvrđava kulture Šibenik”, a uz to razvijamo i smještajne kapacitete visokih standarda. Primjera radi, 2013. Šibenik je imao samo jedan mali hotel u centru grada s tri zvjezdice, a sada ih ima pet visoke kategorije. Ogromna prednost grada je njegova izuzetno duga obalna linija i cilj nam je napraviti jedinstveni plažni pojas koji bi se prostirao od Srime kod Vodica na zapadu do granice općine Primošten na jugoistoku. Istodobno radimo na sustavu infrastrukture te planiramo da u cijelom obalnom pojasu svi objekti budu spojeni na kanalizacijski sustav, odnosno sustav pročišćavanja otpadnih voda. Nadamo se da će do kraja godine početi i druga faza projekta aglomeracije Šibenik vrijednog više od 400 milijuna kuna. U konačnici, Šibenik ima sjajnu mogućnost disperzije svojih turista i nismo orijentirani isključivo na staru gradsku jezgru. Želimo nastaviti razvijati prepoznatljivost projektom povezivanja fortifikacijskih sustava žičarama i inovativnim načinom prolaska kroz dvostruki bedem eskalatorima.

Hoćete li povisiti boravišne pristojbe?

Mi doživljavamo tu mogućnost financijskog opterećenja privatnih iznajmljivača kao regulatorsku snagu lokalne samouprave – tamo gdje ih trebamo ograničiti ići ćemo s visokom cijenom, a gdje ljudima treba dati poticaj tu ćemo biti blagonakloni.

Dvije su tvrđave uređene, kada će biti uređen i Sveti Ivan i koji će sve sadržaji biti ondje ponuđeni?

Za tvrđavu sv. Ivana uskoro će biti objavljen natječaj za izvođača radova. S tim projektom postojao je svojevrsni problem. Dovoljno je kazati da je procijenjeni iznos građevinskih radova za revitalizaciju te tvrđave tijekom projekta porastao 25 do 30 posto. Zbog novonastale situacije morali smo troškovnik prilagoditi novim uvjetima na tržištu.

Koliko je za Šibenik doista značio ulazak Hrvatske u EU?

Možemo slobodno reći: da nije bilo europskog novca, ne bi bilo ni Šibenika kakav je danas. Brojni projekti realizirani su upravo europskim novcem.