U trgovinskom ratu koji je objavio Trump, pobijedit će Kina i EU
je Trump otpočetka najkritičniji, čista konkurencija. Rusija je pak vojna prijetnja. Trump odbacuje diplomatske skrupule i govori sve što mu padne na pamet čime u međunarodnu arenu unosi sve više neizvjesnosti. Politički je analitičar Davor Gjenero njegovu nepredvidivost nazvao odsutnošću dobrog upravljanja. No, valja spomenuti i drukčije interpretacije – one koje govore da Donald Trump zapravo bez rukavica govori ono što veći dio američke javnosti misli. I što je mislio i puno prije nego što je Trump došao na vlast. Te da je ta javnost upravo i čekala lidera bez skrupula koji će to izreći. Iran, prema kojem je Trump upro svoju oštricu, već je dugo babaroga američke politike te to nikako nije postao zbog retorike Donalda Trumpa. Još u povodu 30-godišnjice Iranske revolucije 2009. profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović pisao je u članku “Iran u središtu svjetske politike” za časopis “Politička misao” da je nakon kraja hladnog rata Iran postao “glavni ideološki kontrapunkt i antipod liberalno-demokratskoj globalnoj ambiciji”. Jović je napisao da bi, tada još uvijek novi, predsjednik SAD-a Barack Obama postigao najveći mogući uspjeh normalizacijom odnosa s tom zemljom. Obama je to 2015. i uspio, postigavši s Iranom nuklearni sporazum, protiv kojeg je otpočetka bio dio američkih konzervativaca. Zbog toga je Trump u svibnju ove godine i povukao SAD iz tog sporazuma. Ni carine s Kinom nisu novi koncept ni Trumpov izum. Američki ekonomist i nobelovac Paul Krugman im se itekako protivi jer govori da će one najviše naštetiti američkim farmerima, na čije je izvozne prehrambene proizvode Kina uzvratila istom mjerom, carinama. No, taj isti Krugman, kada je na vlasti u SAD-u bila opcija koja mu je bila bliska, zagovarao je baš to – carine. Tako je 2010. napisao da bi kinesko ponašanje valjalo promijeniti.
Osude Macrona
“U ovom trenutku teško je pretpostaviti da bi Kina mogla promijeniti svoje mišljenje osim ako se ne bi suočila s prijetnjom slične akcije (uvođenja carina), ali bi ovaj put taj porez trebao biti veći, recimo 25 posto”, napisao je u ožujku 2010. Krugman. S Europskom unijom je SAD tradicionalno održavao vrlo bliske odnose te je na tom području sadašnja administracija te zemlje napravila najveće promjene. No, SAD je Uniji godinama držao lekcije zbog protekcionističke politike u poljoprivredi. Tako je “Washington Post”, inače vrlo kritičan prema Trumpu, napisao početkom lipnja da u njegovim napadima saveznika zbog nepoštene trgovine ima i ponešto istine. Naveo je za primjer da SAD ima visoke carine na europske mliječne proizvode od 17,5 posto. No, to nije ništa prema Uniji koja američke mliječne proizvode carini 33 posto. Kako je Trump svojevoljno izgradio imidž rušitelja mnogih međunarodnih uhodanih praksa, ne čudi da ga je francuski predsjednik Emmanuel Macron opomenuo zbog Irana. – Moramo zajedno pripremiti strategiju za upravljanje tom krizom koja se ne može svesti na sankcije i izolaciju Irana. Nacionalizam uvijek vodi u poraz – rekao je Macron koji nagovara europske lidere da se distanciraju od Trumpa. U simulaciji je Europska središnja banka predvidjela da SAD uvede 10-postotne carine na uvoz te da trgovinski partneri učine isto Dino Brumec Ako međunarodni trgovinski rat, u čiji bubanj najsnažnije udara administracija Donalda Trumpa, eskalira, najviše će profitirati Kina, a izgubiti SAD. Ovo iznenađujuće predviđanje dala je Europska središnja banka (ECB) u srijedu.
Kineska kompenzacija
U simulaciji je ECB predvidio situaciju u kojoj SAD uvodi 10-postotne carine na sav svoj uvoz, a i svi njeni trgovinski partneri učine to isto. Istraživanje je pokazalo da bi Kina kompenzirala svoje gubitke na drugim tržištima, dok bi udarac na američke investicije smanjio ekonomsku aktivnost u toj zemlji dva posto u prvoj godini uvođenja carina iako bi efekti izblijedjeli tijekom vremena kako bi SAD prilagodio svoju proizvodnju. Zanimljivo, globalni bi trgovinski rat, ako je vjerovati ovom istraživanju ECB-a, utjecao na smanjenje globalnog BDP-a od gotovo jedan posto, a međunarodne trgovine gotovo tri. Pa ipak, kinesko bi gospodarstvo raslo za oko trećinu postotnog poena. Kineski bi proizvodi na drugim tržištima osvojili veći dio tržišta. Isto tako, ECB govori da bi povjerenje sudionika na tržištu palo diljem svijeta, od Kine, preko SAD-a te globalno. “Kvalitativno su rezultati neosporni: gospodarstvo koje uvodi carine, što zatim uzrokuje mjere odmazde druge strane, očito lošije prolazi. Standard u toj ekonomiji pada i poslovi se gube”, napisali su ekonomisti ove institucije Allan Gloe Dizioli i Bjoern van Roye u istraživanju. Studija također dodaje da će pro-
S EU je SAD dosad održavao vrlo bliske odnose, ali to se promijenilo
tekcionističke mjere imati samo marginalan utjecaj na globalnu ekonomsku aktivnost jer proizvodi, na koje se udaraju carine, predstavljaju mali dio globalne trgovine. Europska bi gospodarstva, kaže studija, također mogla malo profitirati, ali to ovisi o tomu hoće li dovoljno dobro moći supstituirati uvoz s drugih tržišta.
“Katastrofa za ekonomije”
Od ponedjeljka je SAD uveo 10-postotne carine na uvoz kineske robe od 200 milijardi dolara. Kina je uzvratila svojim carinama na 60 milijardi dolara američke robe. Tvrtka Oxford Economics, koja se bavi gospodarskim procjenama i analizama već je izračunala da će taj postupak smanjiti američko gospodarstvo za 0,4 posto. Američki je predsjednik uveo carine na aluminij i čelik Europi, Kanadi i Meksiku, a od velikih je
Te bi carine smanjile ekonomsku aktivnost u SAD-u dva posto, a u Kini je povećale
bilateralnih sporazuma sklopio tek jedan nedavni s Meksikom. Američko gospodarstvo trenutačno raste visokim stopama, ali zbog trgovinskih ratova isto tako i raste zabrinutost na tržištima. Zato su neki analitičari stope rasta gospodarstva povezali s poreznom reformom koju je poduzela Trumpova administracija, a ne trgovinskom politikom. Ne čudi da je među njima i glasoviti liberalni ekonomist Arthur Laffer, najpoznatiji po teorijama da smanjenje poreza vodi gospodarskom rastu, koji je upozorio još u srpnju da bi trgovinski rat mogao sve to poništiti. – Ako se ti odnosi pretvore u pravi trgovinski rat, bila bi to katastrofa za SAD i globalno gospodarstvo – rekao je Laffer, inače blizak Republikanskoj stranci iz koje dolazi i Trump.
JANEZ JANŠA: Slovenija bi trebala priznati Jeruzalem kao prijestolnicu Izraela te tako slijediti potez američke administracije predsjednika Trumpa