Je li Sjeverna Makedonija gubitak identiteta ili put prema Europskoj uniji
Žele dodatnu i dopunsku nastavu, manje obveznih, a više izbornih predmeta te tvrde da ne vrijede sve petice pojednako. Kod zahtjevnog profesora četvorka ne znači da manje znaš
Učenje za život, ono temeljeno na praktičnoj primjeni, redukcija nastavnog gradiva, manji broj obveznih predmeta, veći mogućnost izbora predmeta, poboljšanje i nadzor učeničke prakse i nastavnici osposobljeni za kvalitetno izvođenje nastave samo su neke od brojnih preporuka koje je sastavilo 20 učenika iz cijele Hrvatske koji imaju od 12 do 18 godina i okupljeni su u Mrežu mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević.
Svoje su preporuke, koje se ne odnose samo na obrazovne sadržaje, nego i na način izvođenja nastave i ocjenjivanja, sve odreda uspješni učenici proslijedili ministrici obrazovanja Blaženki Divjak s jednim ciljem – od ministrice očekuju da njihove preporuke razmotri i na njih odgovori. Žele, kažu, i sami utjecati na izmjene u obrazovnom sustavu, jer one ih se itekako tiču.
– Učenicima treba povećati mogućnost izbora predmeta, pogotovo u višim razredima osnovne škole, da bismo se mogli više baviti predmetima koji nas zanimaju i koji su nam važni za nastavak školovanja. Mogućnost izbora još je važnija u srednjoj školi, u kojoj bi dio programa trebao biti obvezan za sve, a veći broj predmeta trebao bi biti ponuđen učenicima na izbor – poručila je tako Lana Miličević, učenica četvrtog razreda VII. gimnazije u Zagrebu predstavljajući 20-ak učenika uključenih u Mrežu.
Kako kažu učenici, u školama žele profesionalnu orijentaciju da bi im se približile sve mogućnosti pojedinih zanimanja i da bi tako lakše shvatili čime se žele baviti. U svojim su preporukama istaknuli i potrebu da imaju manje domaće zadaće. Ne zato što su, kažu, lijeni ili nesvjesni važnosti pisanja domaćih zadaća, nego upravo zato što su preopterećeni količinom gradiva.
– Očekujemo više razumijevanja za ukupnu opterećenost učenika: većina profesora ponaša se kao da postoji samo njihov predmet i ne zanima ih koliko toga moramo učiti iz drugih predmeta. Nastavnici trebaju razumjeti da različiti učenici uče i pamte na različite načine i uvažiti to pri ocjenjivanju. Netko bolje govori, netko bolje piše, a netko bolje crta – svakom učeniku treba dati priliku da pokaže što može – poručila je Karla Škrlec, učenica trećeg razreda XVIII. gimnazije.
U svojim preporukama ističu važnost dopunske i dodatne nastave pa poručuju da treba nagraditi trud učenika i dodatno zalaganje, pogotovo ako idu na natjecanja, a prije velikih ispita željeli bi imati više sati ponavljanja i priprema. Jedan od važnijih problema koje ističu jest i neujednačenost kriterija ocjenjivanja.
– Nažalost, ne vrijede sve petice jednako. To stvara probleme i nepravde pri upisu u srednju školu. U školama sa zahtjevnim profesorima četvorka ne znači nužno manje znanja, ali može učeniku onemogućiti upis u željenu srednju školu – istaknula je Stela Tonner, učenica prvog razreda II. gimnazije u Zagrebu. Žele više stipendija i više kraćih školskih praznika tijekom godine, ali i zdravu prehranu u školama.
– Na nastavi učimo o važnosti zdrave prehrane, a u kantinama nam se nudi junk food – kažu učenici.
NEUJEDNAČENOST KRITERIJA OCJENJIVANJA JEDAN JE OD PROBLEMA S KOJIM SE SUSREĆU U ŠKOLAMA