Bukovac je osvojio Cabanela tek kada je naslikao svoju lijevu ruku
Neobični zadatak bio je uvjet da ga francuski profesor primi u klasu
Izložba u Umjetničkom paviljonu otvara se danas i trajat će do 6. siječnja 2019. godine, a najavljene su i predstave o Bukovcu za djecu
je veza Vlaha Bukovca i Umjetničkog paviljona, čijom je inicijativom 1898. i otvoren. Ne čudi stoga da vrhunac proslave 120 godina postojanja paviljon obilježava izložbom posvećenom Vlahi Bukovcu i Alexanderu Cabanelu, njegovu pariškom profesoru na École des Beaux Arts. Naslovljena “Vlaho Bukovac i Alexander Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja”, izložba se otvara sutra, a donosi oko 130 Bukovčevih djela i 12 Cabanelovih slika koje se prvi put izlažu u Hrvatskoj. Posudba su, što je rijetko ili gotovo nikad slučaj osim kada su u pitanju izložbe od iznimnog značenja poput ove, iz pet francuskih muzeja. Tako je u Zagreb iz Francuske stigao i Cabanelov slavni “Izgubljeni raj”. Susret Bukovca i Cabanela dogodio se na École des Beaux-Arts oko 1878. kada je 23-godišnji Bukovac želio upravo njega za profesora, no slavni francuski slikar ga nije primio jer mu je klasa bila popunjena. Bukovac nije odustajao i dobio je zadatak da u zadanom roku naslika jednu sliku pa, ako se ona profesoru svidi, ovaj će ga primiti. Za tu prigodu naslikao je svoju lijevu ruku i oduševio Cabanela. I “Ruka” je izložena na ovoj izložbi. – Osnovno je što između Bukovca
Alexander Cabanel slikao je aristokratski, a Bukovac je bio pučanin od glave do pete Prirodna inteligencija i izniman dar našem su slikaru ipak osigurali mjesto među najvećima
i njegova profesora postoji sigurna razlika. Cabanel slika aristokratski, a Bukovac je pučanin od glave do pete. Nije Bukovac oponašao Cabanela u slikarskom smislu, od njega je učio na svim razinama. Cabanel je bio vrhunski obrazovan intelektualac, a Bukovac mu je došao kao stariji đak sa samo pučkom školom u Cavtatu. Ali, s vrhunskom prirodnom inteligencijom i iznimnim slikarskim darom – kazao je Zidić. Stručni dio izložbe vezan uz Cabanela za katalog su obradili povjesničar umjetnosti Pierre Stépanoff iz Muzeja Fabre te ravnatelj Muzeja Fabre Michel Hilaire, a dio posvećen Bukovcu kao i izbor njegovih djela posuđenih iz institucija iz cijele Hrvatske i iz 24 privatne zbirke, povjesničar umjetnosti Igor Zidić. Apsolutna zvijezda izložbe Bukovčeva je slika “Putifarova žena” koja je prvi put poslije 1911. u javnosti, ali i prvi put u Hrvatskoj. Spomenute 1911. pojavila se na aukciji zbirke engleskoga kolekcionara Samsona Foxa. Imala je, uz „Bijelu robinju”, najvišu početnu cijenu i tada nije prodana. Poslije joj se gubi svaki trag. Prvi put je izložena i nepoznata Bukovčeva slika “Pred splitskom lukom” te „Portret Jozefine Škarice”, naslikan u Beču 1903. Svakog ponedjeljka u Umjetničkom paviljonu igrat će se i predstava “Ruka” u režiji Petre Radina, nastala po Bukovčevoj biografiji “Moj život”, a namijenjena je djeci od prvog do osmog razreda osnovnih škola. Izložba ostaje otvorena do 6. siječnja 2019. godine.