Kontrola blagajni je nepotrebna, porez se plaća prema prihodu
Zatvoreno je 139 lokala, mali poduzetnici žale se na neravnopravan položaj prema velikima te činjenicu da su kažnjeni dvostruko – zatvaranjem lokala i novčanom kaznom
PROBLEM TREBAJU BITI TVRTKE KOJE NE ISPLAĆUJU PLAĆU I KOJE GODINAMA POSLUJU S GUBITKOM
U prvih osam mjeseci Porezna je uprava privremeno zatvorila 139 poduzetnika i u nešto više od tisuću prekršajnih naloga izrekla oko 6,2 milijuna kuna novčanih kazni zbog neizdavanja računa i ostalih propusta vezanih uz fiskalizaciju. Hrvatska je jedna od rijetkih članica EU koja izriče zabrane rada zbog viškova u blagajni ili neizdavanja računa, a od iduće godine kažnjavat će se i manjkovi u blagajnama, i to kaznama od 3000 do 300.000 kuna. U uređenim zemljama tvrtke se obično zatvaraju zbog sanitarnih razloga, kada njihov rad ugrožava druge, dok se za sve druge prijestupe izriču novčane kazne.
Višak u novčaniku
Porezna uprava tvrdi da su ove godine imali oko 9000 nadzora u koje ne idu slučajno nego “na temelju analize svih raspoloživih podataka i prikupljenih informacija o poslovanju poreznih obveznika”. Vlasnik kafića s kojim smo razgovarali kaže da je zbog deset kuna viška u novčaniku konobara morao platiti 6000 kuna kazne pa postaje velik problem čak i to kada gost ostavi koju kunu napojnice.
– Neizdavanje računa može biti prekršaj, ali nikako ne smije biti povod da se privatni prostor pečati i onemogućava rad poduzetniku – kaže bivša poreznica koja se zaposlila kao konzultantica. – Mali su poduzetnici fiskalno zanemarivi i nema razloga da ih se drastično kažnjava. Gdje je logika da se zatvori cvjećarnica zbog deset kuna? Ta cvjećarnica ima radno mjesto, možda još nekog zapošljava, plaća prostor ili od nekog kupuje cvijeće i ako je zatvore na 15 dana, nanose joj nesagledivu štetu – kaže naša sugovornica. Petar Lovrić, i sam poduzetnik i osnivač Udruge malih poduzetnika, kaže da poznaje čovjeka kojemu su zatvorili lokal, a on nije bio siguran je li zatvorio plin pa je morao provaljivati i riskirati kaznu zbog trganja pečata. Lovrić dodaje da ljude kojima se izriču zabrane rada država kažnjava dvostruko, izriče im novčane kazne i stavlja plombu kako ne bi mogli raditi. Kad bi se mali poduzetnici obratili Ustavnom sudu, moguće je da bi sud stao na njihovu stranu zbog nerazmejra kazne i propusta ili činjenice da država samo zatvara male poduzetnike, a velikima izriče kazne.
Susjeda, dat ću drugi put
– Viškovi i manjkovi relikvije su komunizma i društvenih sredstava, a nikako slobodnog poduzetništva. Svaki upućeni blagajnik i računovođa zna da nema blagajne koja “štima”, osim kada se naštima. Koliko puta ste sami ostavili ili ostali dužni neku kunu u svom malom dućanu, ili vam je rečeno “susjeda, dat ćete drugi put”? Blagajna je privatna i vlasnik blagajne može novcem rapolagati kako želi, dakle uzeti utržak i prije kraja radnog vremena, što mnogi i čine, naročito ako je utržak veći, da ne budu opljačkani – priča bivša poreznica i dodaje kako je bitno da porezni obveznik prijavi sav prihod od prometa, a ne da drži novac u blagajni. Porez se ne prikuplja prema iznosu novca koji je u blagajni nego prema prihodu. Brojenje novca u blagajni nema svrhu osim kažnjavanja – ističe poreznica. Problem trebaju biti tvrtke koje ne isplaćuju plaću, tvrtke koje godinama posluju s gubitkom a nitko ih ne kontrolira, dodaje sugovornica i ističe da će u Njemačkoj porezna uprava doći u kontrolu čim prijavite gubitak jer se vjeruje da ste ili nesposobni za biznis pa vas miču ili ste nešto lagali.
– Želim vjerovati ministru kada kaže da inspekcija ne ide u nadzor zbog sitnih prekršaja već to čini na osnovi niza drugih informacija. Kad bi bilo točno da se poduzetnike kažnjava zbog pet kuna viška ili manjka, i ja bih bio frustriran jednako kao i ljudi koje kažnjavaju – komentira porezni savjetnik Vlado Brkanić.