Rimac: Hrvatske vlade dodvoravaju se desnici i nemaju volje obračunati se s ekstremima
Visoke kazne za ustaške simbole naum su nacionalističke Slobodarske stranke, a politolog Rimac objašnjava kako desni pokreti u Europi paze da ih se ne veže za nacizam
Isticanju ustaških simbola tijekom komemoracija na Bleiburškom polju Austrija je odlučila stati na kraj izmjenama kaznenog zakona. Simbolima Islamske države i Al-Qa’ide tako će se pridružiti i oni ekstremističkih skupina poput Hamasa, PKK-a, Muslimanskog bratstva i turskih Sivih vukova te simboli ustaškog režima.
Ne žele u otvoreni sukob
Njihovo isticanje kažnjavat će se novčanom kaznom do 4000 eura ili zatvorskom u trajanju do godine dana. Za razliku od Austrije, Hrvatska, koja i te kako ima razloga obračunati se s ustaškim naslijeđem, nema precizne zakone koji bi omogućili kažnjavanje isticanja takvih simbola..
Hrvatski se sudovi u takvim slučajevima uglavnom vode Zakonom o prekršajima protiv javnog reda mira, koji je za isticanje parola koje potiču na nacionalnu, vjersku ili rasnu nesnošljivost odredio globu između 1000 i 3000 kuna, no praksa je vrlo neujednačena. Veliku pozornost u pravilu izazivaju suđenja za izvikivanje ili isticanje ustaškog pozdrava “za dom spremni”, a zbog takvog natpisa u HOS-ovu grbu na spomen-ploči u Jasenovcu Vlada je lani osnovala i posebno povjerenstvo. To je tijelo još u proljeće izradilo preporuke po kojima bi isticanje ZDS-a trebalo biti zabranjeno, osim u iznimnim situacijama, u kojima se komemorira Domovinski rat. Govorilo se i o potrebi stvaranja preciznog zakonskog okvira koji bi uredio ovu problematiku, no iz Vlade još uvijek nema naznaka da bi se takve zakonske izmjene mogle i dogoditi. Dapače, mjerodavno Ministarstvo pravosuđa u javnu je raspravu pustilo plan zakonodavnih aktivnosti za 2019., u kojem nema spomena o takvim izmjenama ne samo kaznenog zakona nego ni prekršajnih normi.
Politički analitičar Ivan Rimac uvjeren je kako takvog zakona neće ni biti, i to zato što je premijer Andrej Plenković pod pritiskom unutarstranačke desnice i ne želi ulaziti u otvoreni sukob. To što su ustaški simboli veći problem u Austriji nego u Hrvatskoj Rimac tumači kao posljedicu komocije vladajućih garnitura, kako HDZ-ovih tako i SDP-ovih, koje se žele odmaknuti od rasprava te vrste.
– No ta komocija ima reperkusije na društvene odnose i na nadiranje takvih simbola u javnost. Za razliku od toga, Austrija je, slično kao i Njemačka, vrlo osjetljiva na tu temu – kaže Rimac.
U cijeloj situaciji sa zabranom ustaških simbola u Austriji zanimljiva je i činjenica da ideja zabrane potiče od nacionalističke Slobodarske stranke, no Rimac tumači kako su desni pokreti u Zapadnoj Europi, za razliku od onih u tranzicijskim zemljama, i te kako pazili da ih se ne dovede u vezu s nacističkom ideologijom, jer bi ih to izložilo i kaznenom progonu. U tom smislu, napominje, Austrija sigurno ne želi imati dvostruke kriterije – jedne prema svojim građanima, a druge prema onima koji dolaze na njezin teritorij, kada je u pitanju veličanje nacističke ideologije i s njom povezanih režima.
Dosljedna primjena
Pravnik Veljko Miljević drži da za kažnjavanje isticanja ustaških simbola u Hrvatskoj nisu nužne izmjene zakona, nego tek dosljedna i ujednačena primjena onoga što Ustav i zakoni već sada propisuju.
– Ako se zna nadležnost sudova unutar sudske hijerarhije, ako postoji zakon o sudovima i zna se da je osnovna zadaća Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse, onda je ono što je navedeno u Ustavu i zakonima dovoljan okvir. Mi smo udovoljili međunarodnim konvencijama i uveli delikt iz mržnje u Kazneni zakon, a to što čak ni u prekršajnim postupcima ne možemo postići jedinstvo, to je druga stvar – kaže Miljević. Pritom podsjeća da je policija odustala od prekršajne prijave protiv Thompsona zbog uzvikivanja ZDS na koncertu u Glini što, uvjeren je, nije bilo u njihovoj nadležnosti.
– Oni su je morali podnijeti, a postoji li element prekršaja, ocjenjuju druga tijela, ali očito nismo voljni ni za to – kaže Miljević.
ZAKON SE U HRVATSKOJ NE MIJENJA ZBOG POLITIČKE KOMOCIJE, SMATRA IVAN RIMAC