Tragično: gradova i općina previše, a još i ne žele rješavati probleme

I za decentralizaciju u Hrvatskoj ima nade, govori nam dansko iskustvo. Ali, “ova zemlja ne želi decentralizaciju”, ustvrdio je prof. dr. sc. Ivan Koprić, obrazloživši kako je nema u strategiji javne uprave do 2020, Stoga je kao jedan od vodećih zagovornika decentralizacije nakon gotovo dva desetljeća rezignirano ustvrdio kako je on protiv decentralizacije.

Iako je smatra političkom koncepcijom koja doprinosi demokratizaciji, komentirajući poražavajuće rezultate anketnog istraživanja o decentralizaciji koje je proveo prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u organizaciji zaklade Friedrich Ebert Stiftung, Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo te Udruga gradova u Hrvatskoj, pesimistično je zaključio kako je sada neprovediva u RH.

Prvaci decentralizacije

Danska je do 1970. imala 1300 općina i 25 županija, kad su ih sveli na 277 i 14 županija, a od 2007. svjetski su šampioni decentralizacije s 98 općina i pet regija. Za razliku od Hrvatske, u Danskoj je velik broj funkcija decentraliziran te je fokus građana na svim područjima lokalni.

– Rasprave koje su se početkom 21. stoljeća vodile u Danskoj bile su iste kao i one koje su se vodile 60-ih godina prošlog stoljeća. Opet je pitanje bilo je li održivo imati toliki broj lokalnih jedinica i zaključak je bio ne! – kazao je danski veleposlanik u Hrvatskoj Christian Thorning. K tomu, Danci ne odbacuju ideju o još jednoj decentralizaciji i svrsi pet regija. – Decentralizacija je dio našeg DNK – zaključio je Thorning.

Prof. Đulabić rekao je kako se anketnom istraživanju odazvalo 237 jedinica (163 općine i 74 grada) ili 43% od njih 556.

– Istraživanje je pokazalo da je decentralizacija proces koji središnja država ne vodi na smislen način, već se odvija stihijski. A zbog nedostatka vođenja procesa i slaboga kapaciteta, jedinice lokalne samouprave ne vide pretjeranu korist od decentralizacije – rekao je prof. Đulabić ocijenivši katastrofalnom ulogu Ministarstva uprave u tomu. Inače, najveći dio sudionika ankete nije u posebnom statusu, već je riječ o jedinicama koje bi trebale biti u stanju preuzeti decentralizirane funkcije. Ali ih 58% nije preuzelo nijednu funkciju. Samo 1% preuzelo ih je u zdravstvu, 5% u socijalnoj skrbi, 8% u obrazovanju i 28% u vatrogastvu. A na razini općina, gradova i županija, njih ukupno 576, decentralizirane funkcije preuzelo je njih samo 6%, uglavnom županije, veliki

REKAO JE CHRISTIAN THORNING. FOKUS GRAĐANA NA SVIM PODRUČJIMA JE LOKALNI, A DANCI NE ODBACUJU IDEJU O JOŠ JEDNOJ DECENTRALIZACIJI