Nobel za fiziku tek trećoj znanstvenici u povijesti
Troje znanstvenika nagrađeno je za dostignuća na polju lasera
Arthur Ashkin je s 96 godina i najstariji laureat Nobelove nagrade u povijesti. Donio je revoluciju u, primjerice, laserskim operacijama očiju Zoran Vitas Ovogodišnji su laureati Nobelove nagrade za fiziku Amerikanac Arthur Ashkin, Francuz Gerard Mourou te Kanađanka Donna Strickland. Njihova su dostignuća vezana za fiziku lasera za koja Kraljevska švedska akademija znanosti kaže kako su donijela pravu revoluciju. Njihova otkrića omogućila su izradu naprednih preciznih instrumenata pomoću kojih se otvaraju do sada neistražena područja kao i cijela lepeza industrijskih i medicinskih primjena.
Izumio optičku pincetu
Arthur Ashkin, znanstvenik koji radi u američkim Bell Laboratories, izumio je optičku pincetu čijim se laserskim hvataljkama mogu dohvatiti čestice, atomi, virusi i druge živuće ćelije. Ovaj novi alat dopustio je Ashkinu da ostvari stari san znanstvene fantastike, korištenje radijacijskog ili tlaka svjetlosti kako bi se pomakli predmeti. Tako je izumljena optička pinceta. Nakon otkrića krenuo je i s proučavanjem bioloških sustava pa se tako danas optička pinceta široko koristi u proučavanju mehanizma života. Ashkin je sada s 96 godina i najstariji dobitnik Nobela. Gerard Mourou i Donna Strickland uspjeli su postići najkraći i najintenzivniji dosad proizvedeni laserski puls. Ta inovativna tehnika Donne Strickland i Gerarda Mouroua koji radi i na École Polytechnique u Francuskoj i na University of Michigan u Americi, nazvana chirped pulse amplification, CPA (pojačavanje proširenog pulsa), ubrzo je postala standardom kod lasera visokog intenziteta. Otkriće je do danas primijenjeno na milijunima operacija očiju koje se danas provode koristeći najoštrije laserske zrake. Ni danas još nisu do kraja istražene sve primjene te tehnike. Rad ovogodišnjih laureata inspiracija je i za našeg poznatog znanstve- nika dr. Marina Soljačića s MIT-a, koji kaže kako je napisao nekoliko radova potaknut Ashkinovim otkrićem.
Korekcija vida
– I jedno i drugo otkriće, među ostalim, imaju i bitne primjene za interakciju svjetlosti s materijom. Na primjer, Ashkinovo otkriće pokazuje kako se može koristiti posebna laserska svjetlost da se manipuliraju i miču mikroskopske čestice, na primjer virusi, bakterije i slično a da se ne oštete. Otkriće Strickland i Mouroua je, među ostalim, da se može koristiti posebna laserska svjetlost kojom se jako precizno buše rupe u materijalima, primjer je laserska korekcija vida – kaže dr. Soljačić. Ovo je i prvi put nakon 55 godina da je Nobelovu nagradu za fiziku dobila jedna žena, i to kao tek treća u povijesti. – Taj podatak odražava broj žena u znanosti kada pogledate 20, 30 godina unatrag. Broj se ipak povećava – rekla je Olga Botner, fizičarka na sveučilištu Uppsala, koja je ove godine predsjedavala Nobelovim odborom za fiziku.