Vjeronauk u školi u većini država EU
Staničić: Vjeronauk je u Europi pitanje tradicije i kulture i nitko vani ne smatra da je to nazadno i protivno sekularnoj državi. No trebao bi postojati zamjenski predmet u OŠ
Premda u EU većina država ima vjeronauk u školama, manjina ih religijsku kulturu, a vjeronauk nemaju samo Slovenija i Francuska, u Hrvatskoj se svako malo poteže pitanje vjeronauka u školama. Za razliku od većine država EU u kojima se vjeronauk ili religijska kultura u školama shvaćaju pravom na obrazovanje u skladu s vjerskim uvjerenjima te pitanjem tradicije ili kulture i nepristojnim se smatra prozivati nekoga zbog vjere ili nevjere, u nas često neki vjeronauk u školama tumače “nazadnjaštvom” i “primitivizmom” građana. Očito su i Einstein i Newton i ostali veliki znanstvenici koji su vjerovali ili vjeruju u postojanje Boga bili “zatucani”. Nazadnim ili naprednim, dobrim ili lošim čovjekom ne čini nikoga to što je vjernik ili ateist, nego koliko je u stanju, bez obzira na vlastitu vjeru ili nevjeru, biti čovjek otvorena uma koji skučeno ne misli da je njegov izbor jedini dobar. S druge strane, kritičari s pravom ističu da bi za djecu u osnovnim školama koja ne idu na vjeronauk trebao postojati drugi izborni predmet.
Za EU vjeronauk nije nazadan
Inače, sada na vjeronauk u svim školama u Hrvatskoj ide oko 90% djece. U EU konfesionalni vjeronauk (za učenike različitih religija i konfesija) u školama osim Hrvatske imaju Austrija, Belgija, Finska, Letonija, Litva, Luksemburg, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Španjolska, tri departmana Alsace-Moselle u Francuskoj. Irska, Italija, Grčka, Malta, Rumunjska pak imaju vjeronauk većinske religije, s tim da se u Italiji može tražiti izuzeće s njega i upisati drugi izborni predmet. Treća skupina zemalja – Danska, Estonija, Nizozemska, Švedska, Velika Britanija – imaju tzv. religijsku kulturu. U Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj određeni broj roditelja bilo koje vjeroispovijesti može zatražiti vjeronauk u školi za svoju djecu kao slobodnu aktivnost. No Bugarska, napominje Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji predaje i kolegij “Religija, pravo i društvo”, ima temelje pravoslavlja u više školskih predmeta. Staničić kaže da u Hrvatskoj nije moguće ukloniti vjeronauk iz škole jer se Hrvatska obvezala na njega međunarodnim ugovorom sa Svetom Stolicom, ali čak i da nije, roditelji bi imali pravo zatražiti vjeronauk zbog prava na odgoj i obrazovanje djece u skladu s vjerskim uvjerenjima. Austrija, dodaje, nema Vatikanske ugovore pa ima vjeronauk u školama. No i
Staničić drži da bi bilo dobro da djeca u osnovnim školama imaju zamjenski predmet za vjeronauk.
– Vjeronauk je u gotovo svim državama Europe nešto potpuno normalno, imate tri-četiri države u cijeloj Europi koje nemaju nikakav vjeronauk, a dvije trećine zemalja imaju konfesionalni. Vjeronauk je u Europi pitanje tradicije i kulture i nitko ne smatra da je to nazadno i protivno sekularnoj državi. Samo se kod nas neprestano potencira da je imanje vjeronauka protivno sekularnoj državi, što nije istina. Ali to što u osnovnim školama nema zamjenskog predmeta za djecu koja ne idu na vjeronauk dovodi do osjećaja isključenosti te djece, što nije dobro. Bilo bi dobro da se uvede zamjenski predmet. Mislim da ga država nije uvela u osnovne škole jer to puno košta, jer je osnovnih škola više nego srednjih u kojima postoji zamjenski predmet etika – govori Staničić.
Trećina praktičnih vjernika
Problem s vjeronaukom, dodaje Staničić, imali bismo kad bi bio obavezan jer bi to bilo protivno sekularnim načelima i pravu drugoga da ne vjeruje u Boga. Iako se često ističe da Hrvatska ima 86,2% deklariranih katolika, odnosno oko 92% religioznih građana (katolika, pravoslavaca i vjernika islamske vjeroispovijesti), većina ih se striktno ne drži vjerskih dogmi. Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je tek oko trećina praktičnih vjernika, kod trećine je prisutna individualizirana religioznost, a ostatak građana se deklarira vjernicima zbog drugih razloga poput tradicije. EU, pak, prema Eurobarometru, ima 72% religioznih građana. Češka se ubraja među zemlje s najmanje vjernika (29%). Protestantske zemlje snažno su sekularizirane, ali većina se Skandinavaca, iako gotovo ne idu u crkve, smatra pripadnicima svojih “narodnih crkvi”.
U EU VJERONAUK ILI RELIGIJSKU KULTURU NEMAJU SAMO SLOVENIJA I FRANCUSKA DVIJE TREĆINE SVIH EUROPSKIH DRŽAVA IMAJU KONFESIONALNI VJERONAUK U ŠKOLAMA