Večernji list - Hrvatska

Kroz estonske banke oprano je bilijun dolara

Država simbol digitalnog napretka i malog rizika u poslovanju postala simbol pranja novca

- Zoran.vitas@vecernji.net

star pravosuđa Jeff Sessions. Europska unija reagirala je kroz zajedničku izjavu predsjedni­ka Europskog vijeća Donalda Tuska, predsjedni­ka Komisije Jean-Claudea Junckera, i visoke predstavni­ce Federice Mogherini. Osuđujući ruski “agresivan akt”, poručili su da će EU nastaviti jačati otpornost svojih institucij­a, institucij­a država članica i međunarodn­ih organizaci­ja i partnera u digitalnoj domeni. Zajedničku izjavu dali su i britanska premijerka Theresa May i nizozemski premijer Mark Rutte: – Ovaj pokušaj upada u sigurne sustave međunarodn­e organizaci­je koja radi na uklanjanju kemijskog naoružanja u svijetu još jednom pokazuje GRU-ovo ignoriranj­e globalnih vrijednsti i pravila koja sve nas čine sigurnima – poručili su May i Rutte. Nizozemci također tvrde da je ruska služba pokušavala ometati i međunarodn­u istragu o rušenju zrakoplova Malaysian Airlinesa na letu MH17 iznad istočne Ukrajine, incidenta iz srpnja 2014. u kojoj su poginule 298 osobe i za koji je istraga utvrdila odgovornos­t Rusije. – Vrlo jasno poručujemo da, gdje god Rusija djeluje na takav način, mi ćemo otkrivati takve akcije – rekao je britanski ministar obrane Gavin Williamson u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Britanci tvrde i da su hakerski napadi na svjetsku antidopinš­ku agenciju WADA, i na izborni stožer demokratsk­e kandidatki­nje Hillary Clinton na američkim predsjedni­čkim izborima 2016., “vrlo vjerojatno” djelo ruske vojne obavještaj­ne službe GRU.

NATO sprema svoj centar

Zapadnim, sjevernoat­lanskim saveznicim­a u osudi ponašanja Rusije i GRU-a pridružili su se i Australci, kroz izjavu premijera i ministra vanjskih poslova Australije koja kaže da su se njihove obavještaj­ne službe složile da je GRU “odgovoran za obrazac maliciozni­h kibernetič­kih aktivnosti”. U Bruxellesu, ministri obrane NATO-a složili su se da će integrirat­i nacionalne kapacitete za borbu protiv kibernetič­kih napada te ubrzati uspostavu NATO-ova kibernetič­kog operativno­g centra. Pogrešno bi bilo misliti kako se novac u Europi pere samo kroz Estoniju. Zahvaćen je, prema svemu sudeći, cijeli Baltik, ali i Cipar Zoran Vitas Svijet je šokiralo otkriće kako je preko estonske podružnice najveće danske banke, Danske Bank, oprano 200 milijuna eura. Između 2007. i 2015. godine 15.000 nerezidena­ta, klijenata koji nemaju boravište u zemlji u kojoj banka posluje, među njima značajan broj Rusa, obavio je devet i pol milijuna transakcij­a kroz Danske Bank Estonia, piše Reuters. Tih je 200 milijardi eura suma koja odgovara deseterost­rukoj vrijednost­i estonskog BDP-a. Danski je bankovni ombudsman objavio kako su pronađeni ozbiljni propusti u rukovođenj­u Danske Bank nakon zbog čega će se banku nastaviti istraživat­i, a u tome očekuju pomoć i estonskih vlasti.

Uzbuna u Letoniji

Bilo je jasno kako će se priča dalje razvijati, no smjer u kojem je otišla ipak je iznenađenj­e. Estonska je policija objavila kako je u periodu od 2012. do 2016. godine kroz banke te baltičke zemlje oprano više od 11 milijardi eura a od toga najmanje 7,3 milijarde kroz nerezident­ne račune. Taj iznos opran je prodajom dionica i obveznica ruskih kompanija. Iz estonskih banaka novac je usmjeren prema desecima teritorija i tisućama kompanija kao kompenzaci­ja za raznu robu i usluge, navodi se u izvještaju estonske financijsk­e policije. Taj je golemi iznos u ruskim obveznicam­a i dionicama kroz estonske banke prošao 2012. godine kada je BDP te zemlje bio tek 17,9 milijardi eura. Zbog otkrića pranja novca u Estoniji, nastupila je uzbuna u Letoniji, koja sada očekuje pritisak na njezine banke s istom namjerom. Međutim, Bloomberg je donio jedan malo drugačiji izvještaj prema kojem se sve do sada navedeno doima kao kikiriki. Prema podacima koje su dobili od estonske središnje banke, tamošnje su banke provele međudržavn­ih transakcij­a u vrijednost­i od bilijun dolara (tisuću milijardi dolara ili 900 milijardi eura) između 2008. i 2015. godine. Ne bi bilo fer, navode u Tallinnu, reći kako su sve te transakcij­e, pa ni većina njih, pranje novca. No opet, ne mogu dati konkretne podatke koliko tog novca otpada na nerezident­ne račune. Teška je to sramota za zemlju koja se diči visokim nivoom digitaliza­cije, pri čemu je prošle godine rangirana među tri najmanje rizične zemlje od 146 obrađene države u studiji neprofitno­g Basel Institute on Governance. Međutim, u svakom bi slučaju bilo pogrešno za sve okriviti Estoniju. Logično je da su se slične operacije odvijale i u drugim zemljama, Bloomberg navodi Letoniju i Cipar. Kroz te je dvije zemlje iz Rusije u Europsku uniju ušlo 2,8 odnosno 3,4 bilijuna eura, podaci su iz Europske središnje banke. Uz malu podružnicu Danske Bank pod povećalo su došle i druge velike banke kroz koje je novac tekao nakon što je prošao kroz Estoniju. ING Groep NV, BNP Paribas SA, ali prije svega Deutsche Bank AG, J. P. Morgan, Bank of America i moskovska podružnica Citigroupa. Za sada se brane kako nisu mogli znati odakle dolazi novac koji stiže iz njihove partnerske banke. Što izaziva podsmijeh stručnjaka koji podsjećaju kako je ovo 21. stoljeće i digitalno doba.

Prijevare se i dalje isplate

Znatan broj Rusa obavio je devet i pol milijuna transakcij­a kroz Danske Bank Estonia

Pozornost je skrenuta na njih kada je objavljeno da je od tih 900 milijardi eura koje su prošle kroz Estoniju, 400 milijardi bilo u dolarskim transakcij­ama, a za to je potrebna posredničk­a banka, najbolje neka velika poput navedenih. – Činjenica da i druge banke funkcionir­aju na sličan način, ne umanjuje krivnju Danske Banka. Ne treba ovo shvaćati kao lov na vještice, o tome se niti ne radi, nego se radi o činjenici da se bankarima, bilo da sjede u baltičkim državama ili Londonu ili Delawareu ili Frankfurtu još isplati rizik bavljenja sumnjivim poslovima – rekao je Mark Galeotti, stručnjak za organizira­ni kriminal s praškog Instituta za međunarodn­e odnose. Ima i onih koji podsjećaju kako nije Baltik najgori kada se radi o ovakvim stvarima. – Radio sam na pranju novca u baltičkim državama, no nisam tamo vidio nešto bitno gore od onoga što sam vidio drugdje – rekao je za Bloomberg John Horan iz Maze Investigat­ion, Compliance and Training, agencije za istraživan­je tjekove novca smještene u Belfastu. Sasvim je sigurno kako će SAD i EU na sve načine nastojati zaustaviti nelegalne tokove kroz Baltik, no čini se kako je to tek zrno pijeska u povelikoj pustinji.

SAD i EU na sve će načine nastojati zaustaviti nelegalan tijek kroz Baltik

 ??  ?? Estonska predsjedni­ca Kersti Kaljulaid (lijevo)
Estonska predsjedni­ca Kersti Kaljulaid (lijevo)
 ??  ?? Nizozemske vlasti objavile su mobitele, fotoaparat­e i još neke materijale koji su “dokazni materijal” za pripremu napada
Nizozemske vlasti objavile su mobitele, fotoaparat­e i još neke materijale koji su “dokazni materijal” za pripremu napada
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia