Barokne večeri i Festival krumpira

Ne samo Čakovec već i drugi međimurski gradovi imaju zanimljiva događanja niz godina. Spomenimo Sajam cvijeća, Festival jagoda i utrku čamaca “Lov na labuđe pero” u Prelogu. Ili “Ljeto uz Muru” u Murskom Središću. Donji Vidovec ima Dane zlata i starih zanata, Sveti Martin na Muri središte je Spusta murskih lađi, dok Gornji Mihaljevec ima Dane kruha. Nedelišće ima brojne sajmove, Štrigova je domaćin Umjetničke kolonije, Belica ima Festival krumpira, Donja Dubrava Smotru dravskih plovila itd. Te 1856. dvojica muškaraca i jedna žena radili su ono što su godinama radili u Peklenici. Na izvoru na kojem je iz dubine zemlje izbijala crna tekućina, skupljali su u posude “crno zlato”, naftu koja se koristila za podmazivanje kotača na kolima i nazivala se “kolomajz”. Rupu je dao iskopati grof Feštetić, a nafta je iz nje sama izlazila na površinu, pa crpke nisu ni trebale. Na mjestu na kojem je izlazila iskopala bi se rupa u koju se ulijevala voda, a kako je nafta lakša od vode, zadržavala se na površini, pa ju je trebalo samo pokupiti. Na dan se znalo sakupiti od 25 do 35 litara sirove nafte koja se transportirala na grofovo imanje. Ta 1856. i trojac koji je skupljao naftu u Peklenici, malom međimurskom selu u sastavu grada Mursko Središće, uzeta je kao godina kad je nastalo prvo eksploatacijsko polje nafte na svijetu! Da, da... Čak prije nego u Americi, kažu Pekleničani, koji i naziv sela duguju peklu, staroj riječi za naftu. Tvrde da su za tri godine prešišali polje u Titusvilleu u Pennsylvaniji, koje se u literaturi navodi kao prvo na kojem 1859. se bušilo u potrazi za naftom, nakon što je neki Edwin L. Drake iskopao bušotinu duboku 23 metra. Od nafte iz Peklenice sredinom 19. stoljeća izrađivali su se petrolej i mazivo ulje, a prva važnija eksploatacija nafte počela je na sedamdesetak hektara polja početkom 80-ih godina 19. stoljeća, u vrijeme Austro-Ugarske, ali i naftne groznice koja je zahvatila svijet. Postavljene su tri bušotine na dubini do 350 metara. Od 1911. do 1914. godine London Budapest Oil Syndicat spustio se na čak 510 metara, a 1923. godine osnovano je poduzeće Međimursko petrolejsko d.d., a sve je utihnulo nakon Drugoga svjetskog rata. U Peklenici su, želeći privući turiste, postavili spomenik prvom eksploatacijskom polju na svijetu, u obliku trojki, tri drvena stupa koja su se spajala u vrhovima. Na mjestu na kojem postoji još jedno aktivno okno, otvoren je mali spomen-park naftnog rudarstva. Još uvijek se može vidjeti kako nafta izvire. Na ulazu je postavljena ploča na kojoj piše “Dobro došli u Peklenicu, prvo naftno polje u svijetu”. Naravno, nema dokaza da su Pekleničani prešišali Amere, no priča je turistički zanimljiva. Gledati kako crna nafta sama izvire iz “črne zemle”, to se ne viđa svaki dan.