Zatraže azil pa bježe u Njemačku
Nestalog Sirijca, koji je tvrdio da traži kćer, našli u Italiji
Wadie Ghazi Sineid jedan je od više od tisuću osoba koje se služe istom metodom: kod nas zatraže azil pa pobjegnu dalje put zapada
Četrdesettrogodišnji Sirijac Wadie Ghazi Sineid, koji je u Hrvatskoj zatražio azil nakon dramatičnog apela preko društvenih mreža u kojem je tvrdio da ga je hrvatska policija na silu odvojila od petogodišnje kćeri Allse, a koji je potom nestao iz hotela Porin u Zagrebu, nalazi se u Italiji, do koje je došao preko Slovenije i Austrije, neslužbeno doznajemo.
Slobodni ljudi
Hoće li mu to biti krajnje odredište ili ne, ne zna se, no jedno je jasno – ako ga u ijednom trenu “uhvati” policija bilo koje države EU, bit će vraćen u Hrvatsku, kao članicu EU u kojoj je podnio zahtjev za azil. Wadie Ghazi Sineid jedan je od više od tisuću osoba koje se služe istom metodom: kod nas su formalno podnijele zahtjev za azil pa zatim pobjegle dalje put zapada, koji im je i konačni cilj. Prema statistikama MUP-a, od 10 tražitelja azila čak njih osmero (77 posto) napusti Hrvatsku prije nego što postupak bude okončan. Treba naglasiti da, po zakonu, nakon što podnesu zahtjev za azil, oni su formalno slobodni ljudi. No kako europska Dublinska regulacija kaže da je tražitelj azila odgovornost države u kojoj je podnio zahtjev, zatekne li se takav odbjegli azilant u bilo kojoj državi EU, vratit će ga u tu državu. U Hrvatsku su tako od 2016. godine vraćene 1042 osobe, dok je Hrvatska u ostale države vratila njih 14.
Wadie Ghazi Sineid je, prema svojoj priči, s kćeri pobjegao od rata u Siriji, nakon što je umrla djevojčičina mati. S obitelji izbjeglica iz Iraka uspjeli su preko BiH ući u Hrvatsku. On je otišao u obližnji dućan, a Allsa ga je ostala čekati. Međutim, u dućanu je Wadieja zaustavila policija i vratila u BiH ignorirajući njegov vapaj da ga ne razdvajaju od djeteta. K tomu su mu razbili i telefon pa nije mogao stupiti u kontakt s obitelji s kojom je ostala kći. Deset dana kasnije policiji u Velikoj Kladuši prijavio je nestanak kćeri. U međuvremenu je nekoliko puta pokušao ilegalno ući u Hrvatsku. Iako je malo kome bilo jasno kako je moguće da otac s prijavom nestanka djeteta čeka deset dana, policija je krenula u pretragu. Hrvatska je policija posredstvom Isusovačke službe za izbjeglice i UNHCR-a dogovorila sastanak s Ghazijem na Maljevcu, graničnom prijelazu s BiH. Nakon što je razgovor završen i kad je svatko trebao otići na svoju stranu, Ghazi se predomislio i izjavio kako želi u Hrvatskoj zatražiti azil. Htijući valjda pokazati humano lice – jer su pljuske koje dobivaju od migranata za upravo suprotno ponašanje učestale – policija je učinila iznimku i to mu dozvolila. Upravo je zbog optužbi o lošem ponašanju policije povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović poslala dopis predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću te ukazala na “dosljedne i utemeljene informacije nevladinih organizacija o protjerivanju migranata iz Hrvatske u Srbiju i BiH te sustavnom nasilju prema najosjetljivijim skupinama”.
Rekonstrukcija kretanja
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odgovorio joj je kako migranti zbog toga što ih policajci odvraćaju od ulaska u Hrvatsku ili ih vraćaju u zemlju iz koje su nezakonito ušli optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Hrvatsku i nastavku puta prema državama krajnjeg odredišta. U slučaju Sirijca Sineida, baš zbog takvih optužbi, policija je otišla korak dalje pa su sa Sirijcem sljedećih 48 sati bezuspješno pretraživali područje gdje je navodno bio s kćeri, a u potragu je uključen je i Interpol. U međuvremenu je policija dobila obavijesti iz BiH i Crne Gore kako je Sirijac potkraj kolovoza i kod njih zatražio azil. Međutim, kći nije bila s njim, što nije isključivalo mogućnost da je djevojčica prijavljena pod drugim imenom. Rekonstruiralo se tada da je iz Albanije došao u Crnu Goru, a zatim u BiH iz koje je stigao u Hrvatsku. Od tuda je, najvjerojatnije uz pomoć krijumčara, preko Slovenije i Austrije otišao u Italiju, gdje se sada nalazi.
U HRVATSKU SU OD 2016. GODINE IZ OSTALIH DRŽAVA VRAĆENE 1042 OSOBE KOJE SU OVDJE ZATRAŽILE AZIL, DOK JE HRVATSKA U OSTALE DRŽAVE VRATILA NJIH 14