U Njemačkoj radi 20% ‘penzića’ ...za 40% hrvatskih rad zabranjen
Prijevremeno umirovljeni u Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Poljskoj... uglavnom imaju dohodovni “prag”, ali njihov rad država ne priječi, nego potiče
DOB ZA STAROSNU MIROVINU U ZEMLJAMA EU SVE JE DUŽA
Od hrvatskih 1,233.508 umirovljenika njih oko 700.000 je u starosnoj mirovini, a prema projekcijama, do 2030. ući će ih još 200.000. Prema podacima mirovinskog osiguranja, svega 4847 starosnih umirovljenika radi na pola radnog vremena – najviše u Zagrebu, njih 1508, te u Primorsko-goranskoj županiji, njih 634, dok ih samo 23 dodatno zarađuje u Požeško-slavonskoj županiji. Za razliku od drugih zemlja, 533.000 Hrvata u prijevremenoj mirovini nema pravo na rad, a u starosnoj mirovini mogu raditi do pola radnog vremena.
Subvencije za “marginalne”
Zagrebačka tvrtka Danas radim, koja je u veljači pokrenula web-platformu danasradim.hr za pronalaženje povremenih poslova, mahom umirovljenicima i studentima, analizirala je kako i koliko rade umirovljenici u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Velikoj Britaniji, Italiji...
– Interes umirovljenika u Hrvatskoj za dodatan izvor prihoda vrlo je velik, a i sve više poslodavaca shvaća da zapošljavanjem umirovljenika mogu pronaći toliko neophodnu radnu snagu – kaže vlasnica tvrtke Maja Bogović.
Umirovljenik u Njemačkoj, ističe, može zarađivati neograničeno bez smanjenja mirovine, pod uvjetom da je u redovnoj starosnoj mirovini. Za tzv. prijevremene umirovljenike postoji prag nakon kojeg se mirovina ili ukida. Dodatni dohodak do 400 eura mjesečno moguć je bez gubitka ili smanjenja mirovine. Dva puta godišnje može se zaraditi do 800 eura, a to omogućuje primanje božićnih ili blagdanskih naknada.
– Zbog teške gospodarske recesije u 2009. uspješnost njemačkog tržišta rada poboljšala se znatno upravo uz tržište rada starijih. Polazeći od vrlo niske razine početkom 2000-ih, stopa zaposlenosti u dobi od 60 do 65 godina udvostručila se na više od 50 posto do 2014. – ističe M. Bogović te dodaje da su, kao i u ostalim zemljama članicama EU, mirovinske reforme u Njemačkoj bile usmjerene na povećanje efektivne dobi prijevremenog umirovljenja.
– Hartzove reforme 2003. bile su izuzetno kontroverzne. Smanjili su i ograničili naknade za nezaposlene da bi potaknuli ljude da traže posao. Stopa nezaposlenosti danas u Njemačkoj iznosi 5,1 posto. Reforma tržišta rada koja bi mogla dodatno utjecati na zaposlenost i nezaposlenost starijih ljudi jest produljenje subvencioniranja tzv. “marginalnih” radnih mjesta kod kojih je poslodavac u cijelosti ili djelomično oslobođen doprinosa za socijalno osiguranje. U Njemačkoj 7,8 milijuna ljudi radi “miniposlove” koji se svrstavaju u neograničene radne odnose s primanjima do najviše 450 eura mjesečno, odnosno 5400 eura godišnje. Čak 3,5 milijuna umirovljenika u Njemačkoj, 20 posto, zainteresirano je za rad – rezimira.
Gotovo polovica građana Velike Britanije, koji očekuju da će raditi dulje od 65 godina, bit će stariji od 70 godina prije nego što odu u mirovinu. Britanci koji rade na pola radnog vremena nemaju više pravo na mirovinu ako im je tjedni dohodak veći od 155,60 funti ili 237,55 funti za parove.
Rade i u invalidskoj
Austrijanci u starosnoj mirovini mogu zaraditi do 438,05 eura bruto mjesečno da im se ne ukine mirovina. Čak i uz invalidsku mirovinu mogu dodatno zarađivati. Zarade li više od 1196,64 eura bruto, umanjit će se isplata, ali nikako ne mogu izgubiti više od polovice mirovine. U Italiji starosni umirovljenici smiju ponovno raditi, a u prijevremenoj mirovini nemaju pravo raditi. Mirovina im se obustavlja i ako imaju prihod od vlastitih aktivnosti tri puta veći od minimalne mirovine od 1522,38 eura. Zaposleni kod drugih moraju prestati raditi kako bi primali mirovinu, dok samozaposleni nemaju ograničenja i mogu raditi i primati mirovinu. Mirovine u Poljskoj vrlo su niske pa im 370.000 umirovljenika radi. Ako zarade više od 70 posto prosječne mjesečne plaće, “srezat” će im se mirovina, a kod 130 posto ostaju bez nje. Za starosnu mirovinu nema ograničenja u zaradi.
– Najvažnija je prednost zapošljavanja umirovljenika da se novac uplaćuje u hrvatski mirovinski sustav, ali i troši na domaćem tržištu – zaključuje M. Bogović.
NAJVAŽNIJA JE PREDNOST ZAPOŠLJAVANJA UMIROVLJENIKA DA SE NOVAC UPLAĆUJE U HRVATSKI MIROVINSKI SUSTAV I TROŠI NA DOMAĆEM TRŽIŠTU, ISTIČE MAJA BOGOVIĆ