TRUMPOV STIL DAJE REZULTATE: SVI VIŠE IZDVAJAMO ZA OBRANU
Trumpov stil daje rezultate: sada svi više izdvajamo za obranu
GEkskluzivni intervju s
lavni tajnik NATO-a obično ne prima novinare na intervju u svojoj privatnoj rezidenciji u Bruxellesu. Ali Jens Stoltenberg učinio je u petak iznimku za Večernji list. Dan prije, kad smo trebali raditi intervju u sjedištu NATO-a, novoj sjajnoj zgradi na rubu grada, spriječile su ga neke nepredviđene okolnosti. Dvodnevni sastanak ministara obrane svih 29 saveznica odužio se, a pojavila se i omanja potreba za kriznim komuniciranjem i reagiranjem na novu bezobraštinu Rusije. Nizozemski i britanski ministri obrane, naime, taj dan otkrili su identitet četvorice agenata ruske vojne tajne službe GRU koji su uhvaćeni početkom travnja u pokušaju neprijateljskog kibernetičkog napada na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u Haagu, NATO se odmah solidarizirao s takvim prozivanjem Rusije, a Bruxelles i Washington djelovali su koordinirano pa su i Amerikanci podigli optužnice protiv GRU-ovaca. Reakcija zapadnih saveznika bila je snažna. I pokrenuta u jedan dan, baš u vrijeme našeg predviđenog termina za intervju s glavnim tajnikom NATO-a, koji je zbog obveza na kraju morao prebaciti termin za sutra. I eto nas u ograđenoj uličici na rubu čuvenog bruxelleskog parka Bois de la Cambre. Ispred rezidencije u kojoj žive NATO-ovi glavni tajnici još iz vremena Javiera Solane stoje “sigurnjaci”, a na dužnosti su, vidjeli smo, i dva psa za detekciju eksploziva. Ne zbog mene, jer dok ja ulazim oni mirno leže u svojim kavezima u prtljažniku parkiranog karavana sa zatamnjenim staklima, nego zbog Slovenaca. Točnije, zbog slovenske televizije koja snima intervju nakon našeg termina, a psi su tu da pronjuškaju kameru i opremu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg posjećuje Zagreb u ponedjeljak, Ljubljanu u utorak, a prije toga, tijekom ovoga vikenda, u posjetu je Srbiji. Sjedamo za veliki stol u njegovoj rezidenciji u Bruxellesu i razgovaramo o tom posjetu, o izazovima s kojima se NATO nosi izvan svojih granica, ali i izazovima iznutra, koji nisu nezanemarivi uzmemo li u obzir da u Ovalnom uredu u Washingtonu prvi put od stvaranja NATO-a sjedi američki predsjednik koji snažne transatlantske odnose ne vidi nužno kao nešto što je u američkom strateškom interesu.
Što očekujete od posjeta Hrvatskoj?
Veselim se posjetu Zagrebu jer je Hrvatska vrlo cijenjena saveznica. A imam i osobne veze s Hrvatskom jer sam dio djetinjstva proveo u tadašnjoj Jugoslaviji i vrlo često išli smo na obalu, u Mali Zaton pokraj Dubrovnika. Tako da imam dragocjena sjećanja na Zagreb i na vašu obalu. Ali, naravno, cilj ovog mojeg posjeta politički su razgovori s predsjednicom, premijerom i drugim članovima Vlade. Hrvatska je vrlo cijenjena saveznica jer pridonosi našoj zajedničkoj sigurnosti, našoj kolektivnoj obrani. Hrvatski vojnici prisutni su u baltičkoj regiji u sklopu EFP-a (ojačane prednje prisutnosti NATO-a), sudjeluju u našim misijama na Kosovu i u Afganistanu, nedavno su sudjelovali u našoj vojnoj vježbi Sea Guardian, a sudjeluju i na najvećoj NATO-ovoj vojnoj vježbi Trident Junction. Hrvatska sudjeluje i pridonosi na razne načine, to cijenimo, i veselim se razgovorima s vodstvom u Zagrebu o različitim izazovima s kojima smo suočeni. Jeste li zadovoljni brzinom kojom se Hrvatska približava NATO-ovu cilju o izdvajanju za obranu dva posto svojega BDP-a? Pozdravljam činjenicu da je Hrvatska preokrenula trend i, nakon godina smanjenja izdvajanja za obranu, počela povećavati obrambeni proračun. I Hrvatska se složila s dosezanjem cilja od dva posto do 2024. godine.
NATO očigledno grabi velikim koracima naprijed. Implementirali ste najveću prilagodbu zajedničke obrane od pada Berlinskog zida. Europski saveznici počeli su više izdvajati za obranu. Provode se najveće vojne vježbe od hladnog rata. Ipak, postoji dojam da je politička kohezija NATO-a narušena pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji se javno pita kakva korist od NATO-a. Ovo nije baš normalno razdoblje za NATO, zar ne?
Najprije, u pravu ste kad kažete da je NATO proveo najveću prilagodbu svoje kolektivne obrane od kraja hladnog rata i da NATO reagira na znatno izazovnije sigurnosno okruženje u kojem se Rusija ponaša sve asertivnije, a nemir i nasilje okružuju nas i na jugu. Predsjednik Trump govori izravno i drukčijim načinom od nekih drugih političara, ali ključnu poruku, da europski saveznici moraju više investirati u obranu i da nam treba poštenija raspodjela tereta, čuo sam i od prijašnjih administracija u Washingtonu. Mislim da se svi slažemo da danas ne postoji poštena raspodjela tereta unutar NATO-a. BDP europskih saveznika gotovo je jednak BDP-u SAD-a, ali unatoč tome američki proračun za obranu gotovo je dvostruko veći od zbroja obrambenih proračuna Kanade i europskih saveznika. To nije izbalansirano i stoga moramo nešto učiniti. Dobra je vijest da su europski saveznici i Kanada počeli djelovati u tom smjeru. Prošle godine vidjeli smo najveći porast obrambenih izdvajanja. Svi saveznici zaustavili su rezove, svi su počeli povećavati izdvajanja i sve više njih doseže cilj od dva posto svojega BDP-a. Predsjednik Trump svjestan je tog napretka, spominje to u svojim