Cijena eurosupera 95 najviša od listopada 2014. godine, a cijena eurodizela najviša u povijesti
Rekordna cijena Eurosuper 95 jučer poskupio 20 lipa, dizel 28 lipa. Cijene najviše od listopada 2014., za puni spremnik treba izdvojiti između 10 i 14 kuna više
Hrvatski su problem visoke trošarine na gorivo i PDV koji se plaća i na te trošarine. Stoga od rasta cijena goriva profitira državni proračun.
Hrvatske vozače jučer je dočekalo novo neugodno iznenađenje na benzinskim postajama – cijene goriva drastično su povećane. Tako litra eurosupera 95, prema podacima portala cijenegoriva. info, od jučer iznosi 10,60 kuna, što je 20 lipa više u odnosu na prošli tjedan. Eurodizel je još više poskupio – za 28 lipa – pa njegova najčešća cijena na benzinskim postajama u Hrvatskoj iznosi 10,41 kunu za litru.
Dizel najskuplji u povijesti
Za točenje cijelog spremnika od 50 litara benzina vozači u Hrvatskoj tako sad moraju platiti 10 kuna više nego prošli tjedan, a pun spremnik dizela skuplji je 14 kuna. Tin Bašić s portala cijenegoriva.info kaže da je sadašnja cijena eurosupera 95 najviša od listopada 2014., dok je cijena eurodizela, navodi, vjerojatno najviša dosad u povijesti. Kako je portal cijenegoriva.info, naime, pokrenut 2014., Bašić ima arhivu cijena goriva u Hrvatskoj u zadnjih više od četiri godine. Tako je, primjerice, u ljeto 2014. cijena litre eurosupera u Hrvatskoj bila iznad 11 kuna, dok je litra dizela koštala 10,32 kune. Najnovije poskupljenje goriva u Hrvatskoj Bašić obrazlaže činjenicom da su prošli tjedan porasle cijene nafte na svjetskom tržištu na 85 dolara za barel, što se odrazilo i na mediteransko tržište. Pritom je ojačao i tečaj dolara. Naftni stručnjak Jasminko Umičević kaže da je glavni razlog novog skoka cijena nafte Iran, odnosno američke sankcije toj zemlji. Objašnjava da je Iran, koji nema moderna postrojenja za preradu nafte, prije ponovnog uvođenja sankcija izvozio sirovu naftu i poluproizvode u druge zaljevske zemlje koje imaju suvremene rafinerije. A onda su se ti gotovi proizvodi prodavali dalje, uglavnom na Daleki istok. U zadnja dva do tri mjeseca, kaže Umičević, dolazi do velikih promjena jer se rade modeli da se u tim zaljevskim zemljama iranska nafta zamijeni ruskom. Slikovito objašnjava da, kad tržište osjeti krv, onda rastu cijene nafte, a i svjetska ekonomija raste pa su naftaši i tu našli povod da podignu cijene.
Što se Hrvatske tiče, i Umičević nam je potvrdio da je cijena litre eurodizela od 10,41 kunu dosad najviša u povijesti. On kaže da je kod nas potražnja za tom vrstom goriva velika jer je gotovo 70 posto vozila kod nas na dizelske motore. Kod nas su također, objašnjava Umičević, problem visoke trošarine na gorivo i PDV koji se plaća i na te trošarine. Stoga od rasta cijena goriva profitira državni proračun. U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da je Hrvatska po cijeni goriva negdje u gornjoj polovici među europskim zemljama, dok smo u EU negdje u sredini. Navode da sve zemlje EU obvezuju minimalne trošarine koje propisuje EU. A one za super 95 iznose 0,359 eura po litri, a za dizel 0,33 eura ili 2,66 kuna i 2,44 kune. Hrvatska država za bezolovni benzin pak uzima 3,151 kunu po litri, a za dizel 2,45 po litri, objašnjavaju u HGK. Dodaju da su tu još posebna davanja: za Hrvatske autoceste 20 lipa po litri, za Hrvatske ceste 80 lipa te za Hrvatske željeznice 20 lipa. Ističu i da su marže trgovaca također porasle – nekad su uzimali 60 lipa po litri, no kako sada mogu slobodno formirati cijene, marža im je kuna po litri. – Kad na sve to dodate PDV koji je u Hrvatskoj viši nego u gotovo svim zemljama EU, dobivate današnje cijene – objašnjavaju u HGK.
Mjere reguliranja
U Komori kažu da su na domaćem tržištu cijene naftnih derivata već bile na sadašnjim razinama, ali su proizvođači uvijek podnosili teret tih cijena. Navode da se iz političkih krugova ukazivalo na volju za određenim držanjem cijena na zadanoj razini kroz mjere reguliranja davanja na osnovnu cijenu derivata, no tada se cijena nafte spustila pa su i mjere izostale. Hoće li se ponovno pokušati aktivirati slične mehanizme, pitanje je za Ministarstvo financija, poručuju iz HGK. Rast cijena goriva ne bi se pak trebao odraziti na proizvodni sektor, no sektor prometa i uslužni sektor mogli bi, upozoravaju, rast cijena goriva prenijeti na cijene svojih usluga.
U HGK KAŽU DA SE RAST CIJENA GORIVA NE BI TREBAO ODRAZITI NA PROIZVODNI SEKTOR, NO SEKTOR PROMETA I USLUGA MOGLI BI TAJ RAST PRENIJETI NA CIJENE SVOJIH USLUGA