MEĐU NEZAPOSLENIMA VIŠE ROĐENIH U HRVATSKOJ NEGO ROĐENIH IZVAN HRVATSKE

Hrvatska se više maćehinski odnosi prema ljudima kojima je adresa rođenja unutar hrvatskih granica nego prema sugrađanima rođenima izvan zemlje! Takav zaključak proizlazi iz ovaj tjedan objavljenog istraživanja europskog statističkog ureda Eurostat koji navodi da je stopa nezaposlenosti stanovništva rođenog u Hrvatskoj od 11,3 posto za trećinu veća od stope nezaposlenosti građana (8%) rođenih u državi koja nije članica EU. Istraživanjem stope nezaposlenosti prema mjestu rođenja Europska komisija pokušala je utvrditi stupanj integracije migranata na tržištu rada, a promatrala se nezaposlenost stanovništva rođenog u matičnoj zemlji, nezaposlenost rođenih unutar EU i rođenih izvan EU. Zbog snažnih povijesnih veza s bivšim jugoslavenskim republikama, Hrvatska je odskočila kao zemlja u kojoj je stopa nezaposlenosti rođenih izvan EU upola niža od europskog prosjeka. Podaci se odnose na 2016. godinu, kada je ukupna stopa nezaposlenosti gradskog stanovništva u EU-28 bila 9,1%, s tim što je za ljude rođene u matičnoj zemlji stopa nezaposlenosti bila 8,4%, za osobe rođene u drugoj državi članici EU neznatno viša – 8,6%, dok je kod ljudi rođenih izvan EU nezaposlenost bila 15,4%. Većinu rođenih izvan RH čine rođeni u susjednoj Bosni i Hercegovini. Najveće razlike između stope nezaposlenosti za osobe rođene izvan EU i ljude rođene u matičnoj zemlji bile su u Belgiji, Finskoj i Švedskoj i one se kreću i do 15 postotnih bodova. Primjerice, stopa nezaposlenih rođenih izvan EU u Belgiji iznosila je 25 posto, a rođenih u Belgiji manja od 10 posto. – Relativno visoka razina socijalne isključenosti koja je bila prisutna među gradskim stanovnicima nekih sjevernih i zapadnih država članica EU mogla bi, barem djelomično, značiti nedostatak sposobnosti da asimiliraju migrante, zaključuju istraživači. Prodornost ne krasi samo hrvatske doseljenike, jer se slična pasivnija uloga domaćeg stanovništva registrirala i u pet drugih država članica Europske unije – Italiji, Cipru, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Portugalu – samo što je u tim zemljama bilo riječ o ljudima rođenim unutar zajedničkog europskog prostora. U većini zemalja članica istočne Europe gradovi su uglavnom ekonomski nadjačali ruralna područja i bilježe visoke stope rasta, ali istraživači uočavaju da na zapadu, posebno u Belgiji, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, ima gradova koji bi se mogli nazvati žrtvama globalizacije jer nisu uspjeli nadomjestiti propale tradicionalne industrije. Mnoge od tih gradova karakteriziraju trajni džepovi dugotrajne nezaposlenosti, visoka razina siromaštva i socijalna isključenost dijela stanovništva. Kad ostanu bez posla, ljudi se u Austriji, Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj Grčkoj i Sloveniji lakše zapošljavaju na selu nego u gradovima. S druge strane, u bivšim tranzicijskim državama većina socijalno isključenih živi na selu.

NEZAPOSLENOST ROĐENIH U RH 11,3%, A ROĐENIH IZVAN RH SAMO 8%, EUROPA SLABO INTEGRIRA MIGRANTE ROĐENE IZVAN EU