Nacionalni ispiti - test kojim će se ocjenjivati škole, a ne učenici
Đaci trećih razreda iz 215 srednjih škola pristupit će u studenome ispitu iz hrvatskog jezika, ali bez ocjene
Nacionalni ispiti neće se ocjenjivati već će rezultati služiti za utvrđivanje temeljnih znanja učenika
Krajem studenog učenici trećih razreda iz 215 srednjih škola na području Hrvatske, pristupit će nacionalnom ispitu iz hrvatskog jezika. Tim će ispitom ujedno biti postavljeni prvi temelji za sustavno provođenje nacionalnih ispita, kako u srednjim tako i u osnovnim školama, čiji je glavni cilj utvrđivanje postignuća učenika u temeljnim znanjima i vještinama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa na nacionalnoj razini. Takva provjera temeljnih znanja ne provodi se da bi se učenika ocijenilo, niti se ikakva ocjena upisuje u dnevnik, već je riječ o testovima čiji rezultati isključivo služe obrazovnom sustavu i školama.
Slijedi i vanjsko vrednovanje
– Svaka će škola koja je uključena u ispitivanje dobiti izvještaj o postignućima svojih učenika za nastavno područje ili predmet u odnosu na postignuća na nacionalnoj razini. Škola će na temelju tih rezultata moći provesti samovrednovanje i planirati svoj razvoj te se pripremiti za vanjsko vrednovanje – objasnila je Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Nakon spomenutih nacionalnih testova iz hrvatskog jezika, učenike u studenom 2020. očekuje i probno ispitivanje iz više predmeta. U spomenutom probnom testiranju temeljnih znanja i vještina, sudjelovat će učenici koji će te godine pohađati pete i osme razrede osnovnih škola, kao i učenici prvih razreda srednjih škola. Već je poznato da će za učenike prvih razreda srednjih škola u probnom ispitivanju 2020. biti obuhvaćeni prirodoslovni predmeti, i to u formi e-ispitivanja, dok je glavna provedba nacionalnih ispita predviđena 2021. godine.
Pripreme za e-maturu
Forma e-ispitivanja kojom će se provoditi nacionalni ispiti za dvije godine ujedno je temelj kojim će se težiti uvođenju ispitivanja na računalima, a onda i uvođenju e-mature. Predviđa se da će dotad završiti i digitalno opremanje škola kao jedan od ključnih preduvjeta provedbe takve mature, ali i da će Hrvatska imati nužnu analizu o digitalnim kompetencijama učenika, bez koje je uvođenje e-mature besmisleno.
– U prvom ciklusu nacionalnih ispita pripremit će se i provesti sedam e-ispita. Probnim e-ispitivanjem prikupit će se svi relevantni podaci na temelju kojih će se unaprijediti procedura e-ispitivanja. Također, usporedit će se rezultati učenika koji su pisali ispit klasičnim putem (“papir-olovka”) s rezultatima učenika koji su sudjelovali u e-ispitivanju kako bi se dobile informacije o osposobljenosti učenika za e-ispitnu tehnologiju. Planirano je da u budućim ciklusima nacionalnih ispita e-ispitivanje bude dominantan način standardiziranog ispitivanja znanja učenika – poručila je Ivana Katavić.