Znanstveni skup o arheologiji zapadne Slavonije Požeška regija jedna od najvažnijih u posljednjem tisućljeću Europe
Neka od arheoloških nalazišta poznata su i u širim okvirima
U sklopu susreta otvorena je i izložba “Tekuća arheološka istraživanja u Hrvatskoj” koja posjetiteljima objašnjava nova istraživanja
Hrvatsko arheološko društvo, Gradski muzej Požega i Centar za prapovijesna istraživanja u Požegi organizirali su znanstveni skup “Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije”. Tema skupa bila je vezana uz prostor koji je nastanjen još od kamenog doba, a tragovi prošlih vremena svjedoče o kontinuitetu naseljavanja. Naime, neka od arheoloških nalazišta ovog prostora poznata su i u širim okvirima i čine nezaobilazan korpus nacionalne kulturne baštine. Sudjelovalo je 47 znanstvenika koji su se predstavili s 24 znanstvena priloga, pet projekata i tri postera. Sudionici su slušali predavanja od razdoblja pretpovijesti do kasnoga srednjeg vijeka.
Plakati za posjetitelje
– U sklopu susreta otvorili smo i izložbu “Tekuća arheološka istraživanja u Hrvatskoj” koja plakatima posjetiteljima objašnjava nova istraživanja na području Hrvatske. Obišli smo Rudinu, važan arheološki lokalitet iz razdoblja srednjeg vijeka, te nalazište Kaptol, svjetski poznati lokalitet iz razdoblja starijeg željeznog doba. Jako su važna i istraživanja koja u proteklo vrijeme provodi ekipa Arheološkog fakulteta u Osijeku na Starom gradu Kaptol – rekla je u ime organizatora dr. sc. Jacqueline Balen, predsjednica Hrvatskog arheološkog društva.
O značaju skupa govorio je i dr. sc. Hrvoje Potrebica, redoviti profesor s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, Kaptol nije jedino poznato nalazište, nego i iznad Vetova postoji centar jednake veličine na samo šest kilometara udaljenosti. Neke indicije daju naslutiti da postoji još takvih centara na Papuku, što znači da bi Požeška kotlina mogla biti jedna od najvažnijih mikroregija uopće u protopovijesti Europe, odnosno u posljednjem tisućljeću Europe, upravo zbog tih kontakata koji povezuju Europu onakvu kakvu je danas pozna- jemo u civilizacijskom smislu. – Ove smo godine radili na lokalitetima Dragovac i Kaptol te na jednoj gradini koja se nalazi između njih. Čini se da je to onaj rodonačelnik koji je na samom kraju brončanog doba. To znači da se vraćamo na sam početak prvog tisućljeća prije Krista, na početak početaka željeznog doba – rekao je dr. Potrebica.
Dolazak svjetskih stručnjaka
Dodao je kako će se u prosincu u Požegi održati još jedan svjetski skup koji se tiče upravo prijelaza starijeg u mlađe željezno doba i na koji će doći najvrsniji stručnjaci iz cijelog svijeta. Potporu skupu dali su Grad Požega, Požeško-slavonska županija, turističke zajednice i požeška Gimnazija. Knjige Vladimira Šeksa “Državni udar I i II”, koje se bave raskolom u vrhu državne vlasti i vladajućem HDZ-u od kraja 1992. do sredine 1994. godine, predstavljene su u Požegi. U ovim uzbudljivim knjigama autor rasvjetljava prijelomno razdoblje hrvatske povijesti. – Knjige su fokusirane na odnos Hrvatske prema situaciji u BiH. To je tema koja i danas opterećuje hrvatsko društvo i o kojoj se, po mom mišljenju, bez čitanja ovih djela ne može donijeti objektivna ocjena – rekao je recenzent Ivica Miškulin.