Otišla legendarna glumica koja je pomicala granice slobode
Bila je simbol najboljega u jugoslavenskom filmu i kazalištu
Zdravlje joj je bilo narušeno već dvije godine otkako je izgubila voljenog supruga Dragana Nikolića, također velikoga srpskog glumca
U Beogradu je u 79. godini umrla Milena Dravić, jedna od posljednjih istinskih legendi jugoslavenskog filma, televizije i kazališta. Ta sjajna zvijezda ugasila se u noći sa subote na nedjelju, pridruživši se tako svojem neprežaljenom suprugu Draganu Nikoliću, također velikom srpskom glumcu koji je preminuo prije dvije godine, nakon čega se zdravstveno stanje Milene Dravić počelo vidno pogoršavati.
Imala je, srećom, još uvijek snage posljednji put posjetiti Pulski festival, čija je počasna gošća bila ovoga ljeta, otvorivši izložbu svojih fotografija i naklonivši se prepunoj pulskoj areni koja ju je pozdravila zasluženim ovacijama. Upravo je Milena Dravić bila jedan od glumačkih simbola tog festivala u njegovim slavnim danima, u vrijeme kada se jugoslavenska kinematografija mogla natjecati s najvećim europskim produkcijama, a novih je domaćih filmova bilo i više nego dovoljno za program koji je svake večeri publici donosio ozbiljno filmsko uzbuđenje.
Milena Dravić glumom se počela baviti još kao srednjoškolka, a prvu ozbiljniju filmsku ulogu imala je 1959. godine u filmu “Vrata ostaju otvorena” češko-slovenskog redatelja Františeka Čápa, koji ju je uočio na naslovnici časopisa “Duga”, u njezinu prvom manekenskom angažmanu. Prvi
ozbiljan glumački uspjeh postigla je kao 22-godišnjakinja s filmom “Prekobrojna” hrvatskog redatelja Branka Bauera 1962. godine.
– S filmom sjajnog Bauera tu sam postala, a možda i ostala, najmlađom dobitnicom Zlatne Arene. To jest bio moj sedmi film, ali ja sam tek sam s tom Arenom postala glumica, odnosno osvijestila to u svojem biću – rekla je na predstavljanju monografije o svojoj karijeri na ovogodišnjem pulskom festivalu. Posebnu zanimljivost vezanu za tu nagradu otkrila je Večernjakovoj novinarki prije nekoliko godina: njezina prva Arena ukradena je 1972. prilikom provale u Milenin stan, i do danas se ne zna gdje je! Drugu Zlatnu Arenu dobila je za “Bicikliste” Puriše Đorđevića, a osvojila je i četiri srebrne. Imala je i nebrojene međunarodne nagrade među kojima se kao rano priznanje ističe Zlatna ruža osvojena 1967. na velikom festivalu u Veneciji, za ulogu u ratnoj drami “Jutro” Mladomira Đorđevića.
Fascinirala Kirka Douglasa
Mnogi pamte njezine nastupe u tri izuzetno važna filma iz opusa redatelja Veljka Bulajića.
– U mojem “Uzavrelom gradu”, “Kozari” i “Bitki na Neretvi” imala je tri kompleksne, ali potpuno različite uloge koje je svojim golemim talentom i trudom dogurala do svjetske razine. Na snimanjima je bila jedno od omiljenih lica, svi smo voljeli njezinu dobrotu, ali i veliku predanost kojom je pristupala svakoj ulozi dugo se pripremajući i boreći se da u svakom trenutku MEĐU NEBROJENIM NAGRADAMA ISTIČU SE ONE IZ VENECIJE 1967. I CANNESA 1980. GODINE, A U “TAMNOJ STRANI SUNCA” 1988. SINA JOJ JE GLUMIO – BRAD PITT! ostvari maksimum. Zato mi je bilo čast predložiti je za nagradu u Cannesu 1980. godine, što je žiri jednoglasno prihvatio – prisjetio se Veljko Bulajić kako je Milena Dravić impresionirala žiri u kojem je, među ostalim, te godine sjedio i Kirk Douglas.
Nije to bio jedini njezin susret s najvećim imenima svjetske kinematografije uz koje je mogla stajati potpuno ravnopravno. Kao zgodan detalj ističe se kako je u filmu “Tamna strana sunca”, koji je Božidar Nikolić režirao 1988. godine u Crnoj Gori, Milenina sina glumio – Brad Pitt!
Iako je u karijeri često igrala radnice, proleterke, majke... Milena Dravić nikada nije bježala od umjetničke radikalnosti: svojim je nerijetko provokativnim ulogama pomicala granice dopuštenoga na velikom i malom ekranu, a posebno ćemo pamtiti njezino pojavljivanje u kultnom “W.R. – Misterije organizma” Dušana Makavejeva iz 1971. koji je zbog povlačenja paralela između komunističke politike i seksualnosti bio bunkeriran do kasnih osamdesetih, a mnogi ga i danas smatraju najkontroverznijim jugoslavenskim filmom.
Zbog svoje beskompromisnosti ponekad je imala i problema: kao glumačka pripadnica crnog vala sedamdesetih jedno je vrijeme u srednjostrujaškim filmskim krugovima bila “na ledu”, a protivljenje politici Slobodana Miloševića rezultirala je i dvadesetogodišnjim “izgnanstvom” s Radiotelevizije Srbije.
Časna osoba i glumica
– Izgubili smo časnu osobu i božanstvenu glumicu – potvrdio nam je jučer kratko njezin prijatelj i glumac Rade Šerbedžija.
Usprkos zdravstvenim problemima zbog kojih je čak morala otkazati neke angažmane, od glume, koja je bila nerazdvojiv dio njezina života, nije odustala do zadnjega dana. Mnogo se pojavljivala i u televizijskim serijama, među kojima je zadnja ove godine prikazana humoristična serija “Komšije” Milana Karadžića.
Karijerom u kojoj je više od stotinu filmskih i TV angažmana, uz koje je punih pola stoljeća održavala i kontinuitet rada u kazalištu, Milena Dravić postala je i ostala simbol najboljega u jugoslavenskoj, ali i postjugoslavenskoj umjetnosti.