Odbio

i mnogih europskih zemalja. Međutim, europski čelnici na čelu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel osudili su zvjersko ubojstvo novinara Jamala Khashoggija, ocijenivši dosadašnja objašnjenja Riyada o okolnostima ubojstva manjkavima i tražeći transparentnu i ozbiljnu istragu koja bi otkrila ne samo izvršitelje nego i nalogodavce tog zvjerskog čina.

Za to vrijeme američki predsjednik Donald Trump najavljuje da će surađivati s Kongresom u pogledu sljedećih koraka, ali da bi “radije da se za ubojstvo ne koristi kao odmazda poništenje posla prodaje oružja vrijednoga 110 milijardi američkih dolara, uza što je vezano 600.000 američkih radnih mjesta”. – Osim toga, trebamo ih i kao protutežu Iranu – “mantra” po starom Trump.

Bez obzira na to što će istraga pokazati, Zapad neće nametnuti sankcije Saudijskoj Arabiji, ne zbog kupnje naoružanja, već zbog nafte. Jer odgovor Saudijske Arabije izazvao bi kolaps na svjetskom naftnom tržištu i drastično povisio cijenu crnoga zlata. Teško je vjerovati da bi zbog ubojstva novinara Trump riskirao drastičan porast cijene nafte, ali i veliku zaradu od prodaje oružja. Politički analitičar i dekan VERN-a prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila također sumnja da će se nešto posebno promijeniti u odnosima između dviju država. Jer, kako kaže, i dosad SAD nije pokazivao pretjeranu volju da se pozabavi unutarnjim pitanjima Saudijske Arabije. – Znamo o kojim bi pitanjima oni mogli govoriti, to su sve aditivi koji se pojavljuju pod pritiscima nekih drugih država. Zbog činjenice da Saudijska Arabija dobrim dijelom određuje cijene nafte, SAD će dobro razmisliti hoće li reagirati ili ne, a bude li reagirao bit će to na razini koja neće poremetiti njihove strateške odnose – kaže Cvrtila vjerujući da bi se mogla očekivati nešto žešća reakcija da je neki drugi predsjednik na čelu SAD-a, ali opet takva da ne bi bitno poremetila odnos između dviju zemalja. – Nisam siguran da je Trump spreman napraviti iskorak u bilo kojem smjeru – drži taj politički analitičar.

Strahovanje od porasta cijene nafte opravdano je jer već samo nakon prijetnji Saudijske Arabije da će to učiniti reagiralo je i tržište, pa je cijena nafte porasla 1,5 posto početkom tjedna – na 81,50 dolara po barelu. Zbog mogućih teških ekonomskih posljedica, i EU i SAD sada pokušavaju naći solomunsko rješenje – dogovoriti s kraljevskom obitelji u Riyadu da udalje princa Muhameda bin Salmana s funkcije prijestolonasljednika. Tim bi potezom Riyad izbjegao moguće posljedice zbog rezultata istrage, jer svi dokazi vode upravo prema princu, koji je postao gospodar života i smrti u toj zemlji. Kad je Turska predočila SAD-u neoborive dokaze o ubojstvu novinara Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu koji idu u smjeru Muhameda bin Salmana, Trump je u tu zemlju poslao svoga državnog tajnika Mikea Pompea kako bi uvjerio kralja Salmana, prinčeva oca, da udalji svog sina sa te funkcije jer je postao preveliko opterećenje za američku administraciju.

Nade postale zabluda

Arapski mediji bliski kraljevskoj obitelji pišu kako će doći do preokreta i promjene u Saudijskoj Arabiji. Međutim, pitanje je na koji način maknuti princa Bin Salmana koji se jako učvrstio na toj poziciji i ne bira sredstva u obračunu s neistomišljenicima. Princu su sada polako svi počeli okretati leđa.

Direktori, ministri i strateški partneri medijskih kuća otkazuju dolazak na skorašnji summit u Riyad. Broj tvrtki koje otkazuju sudjelovanje na velikoj konferenciji o investicijama sljedeći tjedan sve je veći, čak i po cijenu rizika da ugroze svoje poslovanje sa Saudijskom Arabijom, a dolazak otkazuju i ministri nekih zemalja. Konferencija “Future Investment Initiative” zakazana je za razdoblje od 23. do 25. listopada i trebala bi poslužiti kao izlog gospodarskih reformi koje je pokrenuo Muhamed bin Salman. No uspjeh konferencije sada je doveden u pitanje: na nju neće doći Christine Lagarde, direktorica MMF-a, francuski ministar financija Bruno Le Mair, nizozemski ministar financija Wopka Hoekstra čija je vlada otkazala i trgovinsku misiju koja je trebala putovati u Saudijsku Arabiju. U Riyad neće doći ni strateški partneri investicijske konferencije, uključujući generalnog direktora HSBC-a Johna Flinta, generalnog direktora Credit Suissea Tidjana Thiama i generalnog direktora MasterCarda Ajaya Bangu. Konferenciju će bojkotirati i čelnici kompanija poput Societe Generale, Londonske burze, JP Morgan Chase, Paribasa, Blackstonea, BlackRocka, a sudjelovanje su otkazale i neke velike medijske kuće – CNN, Bloomberg, The Economist, The New York Times, CNBC i The Financial Times. Upravo to su naznake da princ Salman više ne uživa potporu u svijetu, što će sasvim sigurno olakšati posao njegovu ocu i ostalim članovima kraljevske obitelji da ga udalje.

Međutim, princ Salman je prgav i arogantan i od njega se može svašta očekivati, pa i to da unatoč svim pritiscima neće lako odustati od prijestolja. Princ Salman, 33-godišnji saudijski prijestolonasljednik, prošle je godine na velika vrata ušao na globalnu scenu ambicioznim najavama zaokreta svoje zemlje – ekonomske modernizacije, društvene liberalizacije i okretanja od islamskog fundamentalizma, pobudivši nade da bi Saudijska Arabija pod njegovim vodstvom zaista mogla napraviti veliki zaokret, postati otvorena i donekle demokratska država. Međutim, ubrzo su se te nade pokazale kao velika zabluda. Osim što je ženama dopustio da voze automobile i otvorio im kinodvorane, u Saudijskoj se Arabiji ništa bitno nije promijenilo.

Štoviše, postalo je i gore nego prije. Obećavajući velike reforme, princ Salman bio je jak samo na riječima, ali ne i djelima. Komadanje novinara Khashoggija bila je samo kap koja je prelila čašu. Od relativiziranja i traženja izlika za saudijsku povijest vehabijskog ekstremizma pa do brutalne sudske i izvansudske re- nastavak na sljedećoj stranici >>