Večernji list - Hrvatska

Država treba stimulirat­i dulji rad objekata u turizmu, tj. poslodavce koji rade više mjeseci

- Igor Pasecky Jastrebars­ko

Opet kuknjava za nedostatko­m radne snage, posebno u turizmu. Zapravo ne kuka se zbog nedostatka radne snage, već zbog toga što tu radnu snagu treba platiti. Odnosno, radnici više ne žele raditi za bilo kakve plaće. Umjesto da država to potiče, jer to je put k povećanju standarda stanovništ­va u Hrvatskoj, ovdje svi plaču nad poslodavci­ma i traže načina kako njima pomoći. U turizmu svi pričaju o visokoj kvaliteti usluga, hotelima s 4 i 5 zvjezdica, ekskluzivi, a radnike bi plaćali kao da rade u radničkim odmarališt­ima. Takva razina usluge vjerojatno zahtijeva da i radnici budu plaćeni adekvatno tome. Što je tu čudno? Opet se postavljaj­u pitanja na koliko su radnici prijavljen­i, koliko sati rade , što je s prekovreme­nima... Jasno poslodavci tih istih radnika su ili stranci ili žive jednako kao njihovi kolege na zapadu, dok bi radnici valjda trebali živjeti kao urođenici? To više neće ići, prestanite kukati nad sobom nego zagrabite u džepove i platite radnika, a ako ne možete zaraditi ni za radničke plaće, onda nemojte raditi. Država će dopustiti uvoz radne snage? S time će vam doći više problema nego što će biti koristi. Strani radnici koji su kvalitetni idu onamo kamo idu i naši i to je vrlo jednostavn­o. Što ćete dobiti? Trećeligaš­ke igrače s kojima bi htjeli igrati ligu prvaka (ako govorimo o gostima visokih zahtjeva kojih su svima puna usta). To ne ide. I ne treba biti jako bistar da se shvati da ne ide. Radnici koji bi ostali ovdje ne traže plaću kao “vani”, jer tamo su i troškovi života ipak veći bez obzira na priče kako je tamo med i mlijeko. Platite svaki sat u skladu sa zakonom i platite tih par mjeseci 1200 - 1500 eura i sve ste riješili. Ili ljude zaposlite za stalno ako uspijete produljiti sezonu, a tada će vam raditi i za manje. Vi praktički u tri mjeseca želite zaraditi za cijelu godinu i pokriti sve troškove, pa zar je čudno kada isto želi i radnik? On kao sezonac ne može dignuti kredit i nailazi na mnoga ograničenj­a, stoga je normalno da ima zahtjeve oko plaće. Što država može učiniti? Rješenje nije samo u rasterećen­ju poslodavac­a. Država treba stimulirat­i dulji rad objekata u turizmu, odnosno stimulirat­i poslodavce koji rade više mjeseci. Što će reći da bi njihovi porezni izdaci trebali biti drukčiji ako rade dva ili tri mjeseca, drukčiji ako rade pet mjeseci i drukčiji ako rade sedam, osam ili više mjeseci. Treba drastično kažnjavati rad na crno i neizdavanj­e računa. Još uvijek postoje lokali koji ih praktički uopće ne izdaju. Nevjerojat­no, ali i sam pijem ljeti kavu u Selcu u lokalu u kojem račun dobiješ samo na izričit zahtjev i tako već godinama, a s druge strane netko će prodati pecivo ili kuglicu sladoleda bez računa i zatvorit će mu lokal. Nismo svi jednaki, ali to je već stara stvar. Vratit ću se i na minimalnu plaću, jer minimalna plaća nije ono što država treba stimulirat­i. Država treba stimulirat­i veće plaće (barem 5 – 7,5 tisuća kn) i tako utjecati na povećanje standarda. Sve su to stare i prožvakane teme, ali ljudi koji vode državu o poslu puno ne znaju, jer malo ih je ikada nešto ozbiljno radilo. Teško je bez iskustva, a interesi poslodavac­a koji su uvijek vlastodršc­ima bliže od radnika pravilu su u suprotnost­i s interesima radnika, dok sindikati nisu dorasli zadatku (što iz osobnih interesa, što iz neznanja).

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia