Muža ili ženu ne može se isključiti iz nasljeđivanja mirovine
Ne može se bez suglasnosti izbaciti ženu ili muža iz nasljedstva mirovine 2. stupa
Mirovina iz 2. stupa mora biti doživotna. Iznos koji preostane nakon smrti korisnika može se prenijeti i na osobu koja nije u srodstvu, ali samo ako se unaprijed odredi zajamčeno razdoblje isplate. Ako korisnik umre nakon tog roka, ugovor o nasljedstvu propada
Prenošenjem isplate dodatka i na članove drugog stupa bit će sve više umirovljenika čije će se mirovine isplaćivati iz oba stupa. U drugom stupu trenutačno je oko 97 milijardi kuna mirovinske štednje koja će se obračunavati, ali i nasljeđivati po novim pravilima. Stoga smo današnji tekst većim dijelom posvetili pitanjima vezanim uz nasljeđivanje i isplatu iz drugog stupa.
1. Može li moje dijete naslijediti mirovinu iz drugog stupa nakon moje smrti?
Može! Ovakvo i slična pitanja sve će se češće pojavljivati nakon što se poveća broj korisnika mirovine iz drugog stupa. Trenutačno takvu mirovinu prima tristotinjak osoba, bivših menadžera koji se nisu vratili u prvi stup jer su im primanja bila dovoljno velika da nadoknade gubitak 27 posto dodatka na mirovinu. Od iduće godine već bi četiri od deset novih umirovljenika moglo ostati u drugom stupu. Štednja u drugom stupu nasljeđuje se u punom iznosu ako radnik član drugog stupa umre prije nego što ode u mirovinu. Pravo nasljeđivanja postoji i nakon što “drugostupaš” umre u mirovini, no uvjeti su drugačiji. S kime će osiguranik drugog stupa dijeliti mirovinu, odnosno kome će teći isplate nakon njegove smrti, svatko će morati odlučiti u trenutku umirovljenja.
Propisi sada predviđaju četiri mogućnosti, u prvoj se osoba izjašnjava da svoju mirovinu ne želi dijeliti ni s kim te mu se određeni iznos isplaćuje doživotno, a preostala svota nakon njegove smrti odlazi u pričuvu i solidarno se koristi za isplatu ostalih mirovina. Takva nedijeljena mirovina je ujedno i najveća.
Druga je mogućnost da se ugovori zajednička doživotna mirovina s bračnim partnerom, koja je niža od prve, ali je bračni partner nasljeđuje u stopostotnom iznosu i prima doživotno nakon smrti korisnika. Novac koji preostane nakon smrti korisnika i bračnog partnera odlazi u pričuvu. Treća mogućnost uvodi u igru djecu ili bilo koju osobu koju korisnik želi imenovati, takva mirovina se zove pojedinačna
doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem. Korisnik dobiva mirovinu koliko god dugo živio, ali imenovani nasljednik može dobiti njegovu mirovinu jedino ako korisnik umre u razdoblju koje je odredio kao zajamčeno, a najdulje 20 godina. Dakle, poživi li stotinu godina, umirovljenik će dobivati svoj dio sve vrijeme, ali ako poživi još deset njegov nasljednik primat će mirovinu daljnjih deset godina, odnosno do isteka zajamčenog razdoblja. Četvrta je mogućnost da se ugovori zajednička doživotna mirovina za korisnika i njegova bračnog partnera ili partnericu, a ako oni oboje umru u zajamčenom razdoblju novac ide imenovanom nasljedniku.
2. Mogu li izbaciti suprugu i djecu iz nasljedstva mirovine i kao nasljednika odrediti nekog trećeg?
Možete izbaciti djecu samo ako su vam u trenutku odlaska u mirovinu djeca punoljetna. Država štiti maloljetnu djecu i obvezuje nositelje mirovine da maloljetnu djecu imenuju nasljednicima mirovine u zajamčenom razdoblju. Ista obaveza odnosi se i na bračnog partnera/ partnericu ako su stariji od 50 godina, ne rade i nemaju vlastite prihode. Muž po sili zakona mora ostaviti svoju mirovinu ženi starijoj od 50 godina ako nije radila i o tome nema pogađanja. Oženjeni i udani za situirane i zaposlene partnere starije od 50 godina mogu uzeti pojedinačnu doživotnu mirovinu (koja je u startu veća jer se ne dijeli ni s kim) ako predoče suglasnost partnera. Takva suglasnost nije potrebna ako su muž ili žena mlađi od 50.
3. Hoće li osoba koja naslijedi mirovinu bračnog partnera iz 2. stupa moći primati dvije mirovine?
Odgovor je potvrdan. Bračni partner nastavit će primati svoju i naslijeđenu mirovinu od 60100 posto, ovisno o ugovoru. No, upravo zbog činjenice da nasljeđivanje od strane bračnog partnera produljuje razdoblje isplate, zajedničke su mirovine u startu niže od pojedinačne. Mirovine iz prvog stupa nasljeđuju se prema drugim uvjetima, dobivaju ih djeca dok se školuju, a mogu ih preuzeti i bračni partneri ako im je povoljnije, no tada ostaju bez svoje mirovine. Svakako treba znati da se pravo na mirovinu stječe prema osnovnim propisima te se u startu utvrđuje ide li netko u prijevremenu, starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu.
4. Mogu li tražiti da mi se štednja iz 2.stupa isplati odmah ili u kraćem razdoblju?
Prijedlog je Vlade da se jednokratno isplati 15 posto štednje, a sve ostalo usmjerava se u doživotnu mirovinu, koliko god je kome suđeno. No, ni tih 15 posto neće moći dobiti svi nego samo ljudi čija će mirovina biti 15 posto veća od zakonom zajamčene mirovine, ako Vlada ostane na tom prijedlogu. Dosta je prigovora na prijedlog jednokratne isplate i uvedene kriterije jer proizlazi da bi 15 posto ušteđene svote mogli povući samo bogatiji, ljudi koji imaju veće plaće, dok bi ostalima takva isplata umanjila iznos buduće mirovine.
5. Što je s ljudima koji nemaju 15 godina staža, hoće li oni imati pravo na mirovinu?
Postoji obećanje da će se uvesti nacionalna ili socijalna mirovina, ali taj prijedlog nije uključen u aktualnu reformu, nego se pretpostavlja da će se to pitanje rješavati kroz sustav socijalne skrbi. Nacionalna bi mirovina navodno trebala startati 2020. godine.
6. Bio sam branitelj osam mjeseci. Hoće li to utjecati na moju buduću mirovinu?
Hoće i to pozitivno! Nijedan branitelj ne može imati mirovinu nižu od 2558 kuna, uvećanu za 0,15 posto proračunske osnovice, odnosno 49 lipa po danu borbenog staža.
Inače, braniteljima koji ostvare pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, mirovina se povećava ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu – do 12 mjeseci mirovina se povećava za 10 posto, od 12 do 24 mjeseca za 15 posto, od 24 do 36 mjeseci za 20 posto, od 36 do 48 mjeseci za 25 posto, od 48 i više mjeseci za 30 posto te dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30 posto. Povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju 40 godina mirovinskog staža.
7. Pod kojim uvjetima se može u mirovinu prije 65, odnosno 67 godina života kad se radni vijek produlji?
Prijevremena mirovina moguća je pet godina prije redovne, znači sa 60, odnosno 62 godine uz uvjet da imate minimalno 35 godina radnog staža. Jednako tako propisanu dob neće morati čekati ni ljudi koji su rano počeli raditi te imaju 41 godinu mirovinskog staža. Oni će moći u mirovinu kad navrše 61 godinu do 2027., odnosno 62 godine od 2033. godine. Za ljude koji imaju beneficirani staž vrijede druga pravila.
DRŽAVA ŠTITI MALOLJETNO DIJETE I ONO MORA BITI IMENOVANO KAO ZAKONITI KORISNIK ZAJEDNIČKE MIROVINE
OSOBA KOJA NASLIJEDI MIROVINU BRAČNOG PARTNERA IZ 2. STUPA MOŽE PRIMATI I SVOJU I NASLIJEĐENU MIROVINU