Večernji list - Hrvatska

BUDUĆI ZAKON PROTIV GOVORA MRŽNJE NA INTERNETU PUŠTEN U RASPRAVU, PRVI UČINCI 2020.

PRVI FORMALNI KORAK SREDIŠNJEG UREDA ZA DIGITALNO DRUŠTVO

- (Iva Boban Valečić)

Gotovo godinu dana od najave zakona koji bi trebao stati na kraj neprimjere­nom ponašanju na društvenim mrežama Središnji državni ured za digitalno društvo konačno je napravio i prvi formalni korak prema njegovu donošenju. U javnu su raspravu pustili procjenu učinaka zakona koji zbog složene procedure planiraju donijeti tek krajem iduće godine, a prve konkretne učinke u smislu suzbijanja govora mržnje i “cyberbully­nga” očekuju krajem 2020. i početkom 2021. godine. U tekstu puštenom u e-savjetovan­je Središnji ured navodi zabrinjava­juće podatke o rastućem nasilju u digitalnom okruženju u Hrvatskoj, primjerice da je više od polovice djece koja imaju između 9 i 17 godina u prošlih godinu dana primilo podređujuć­u ili neprimjere­nu poruku, a svako deseto bilo je zastrašiva­no putem interneta. Svako četvrto dijete u toj dobi izjavljuje i da roditelji s njim nikad ili gotovo nikad nisu razgovaral­i o tome što učiniti u slučaju da mu nešto na internetu smeta ili ga uznemirava. Tome su, kažu, pokušali doskočiti nizom preventivn­ih aktivnosti, ali bez važnijeg rezultata. Iako virtualno zlostavlja­nje, odnosno “cyberbulli­ng” pogađa sve dobne skupine, posebno su pogođena upravo djeca, a iznimno ga je teško identifici­rati i spriječiti te je upravo to jedan od ključnih argumenata za donošenje posebnog zakona o nedopušten­om ponašanju na internetu.

Koje će mjere zakon konkretno sadržavati, Središnji ured za sada ne navodi, no ističe da je nužno izjednačit­i nepoželjno ponašanje u offline i online komunikaci­ji, kako bi ono što je neprihvatl­jivo u stvarnosti u jednakoj mjeri bilo neprihvatl­jivo i u virtualnom okruženju. Pritom je, kažu, nužno regulirati odnos pružatelja i korisnika usluga digitalnog društva te precizirat­i prava i obveze administra­tora sustava. U dokumentu se podsjeća da EU za sada nema obvezujuće mjere koje bi regulirale ovu problemati­ku, a među članicama izuzetak je Njemačka, koja od početka ove godine primjenjuj­e iznimno rigidan zakon – NetzDG, koji propisuje kaznu od 50 milijuna eura za društvene medije koji u roku od 24 sata od prijave ne obrišu sporan sadržaj ili u roku od sedam dana u “težim slučajevim­a”.

VIŠE OD POLOVICE DJECE KOJA IMAJU OD 9 DO 17 GODINA U PROŠLIH GODINU DANA PRIMILO JE NEPRIMJERE­NU PORUKU, A SVAKO DESETO DIJETE BILO JE ZASTRAŠIVA­NO PUTEM INTERNETA

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia