BUDUĆI ZAKON PROTIV GOVORA MRŽNJE NA INTERNETU PUŠTEN U RASPRAVU, PRVI UČINCI 2020.
PRVI FORMALNI KORAK SREDIŠNJEG UREDA ZA DIGITALNO DRUŠTVO
Gotovo godinu dana od najave zakona koji bi trebao stati na kraj neprimjerenom ponašanju na društvenim mrežama Središnji državni ured za digitalno društvo konačno je napravio i prvi formalni korak prema njegovu donošenju. U javnu su raspravu pustili procjenu učinaka zakona koji zbog složene procedure planiraju donijeti tek krajem iduće godine, a prve konkretne učinke u smislu suzbijanja govora mržnje i “cyberbullynga” očekuju krajem 2020. i početkom 2021. godine. U tekstu puštenom u e-savjetovanje Središnji ured navodi zabrinjavajuće podatke o rastućem nasilju u digitalnom okruženju u Hrvatskoj, primjerice da je više od polovice djece koja imaju između 9 i 17 godina u prošlih godinu dana primilo podređujuću ili neprimjerenu poruku, a svako deseto bilo je zastrašivano putem interneta. Svako četvrto dijete u toj dobi izjavljuje i da roditelji s njim nikad ili gotovo nikad nisu razgovarali o tome što učiniti u slučaju da mu nešto na internetu smeta ili ga uznemirava. Tome su, kažu, pokušali doskočiti nizom preventivnih aktivnosti, ali bez važnijeg rezultata. Iako virtualno zlostavljanje, odnosno “cyberbulling” pogađa sve dobne skupine, posebno su pogođena upravo djeca, a iznimno ga je teško identificirati i spriječiti te je upravo to jedan od ključnih argumenata za donošenje posebnog zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.
Koje će mjere zakon konkretno sadržavati, Središnji ured za sada ne navodi, no ističe da je nužno izjednačiti nepoželjno ponašanje u offline i online komunikaciji, kako bi ono što je neprihvatljivo u stvarnosti u jednakoj mjeri bilo neprihvatljivo i u virtualnom okruženju. Pritom je, kažu, nužno regulirati odnos pružatelja i korisnika usluga digitalnog društva te precizirati prava i obveze administratora sustava. U dokumentu se podsjeća da EU za sada nema obvezujuće mjere koje bi regulirale ovu problematiku, a među članicama izuzetak je Njemačka, koja od početka ove godine primjenjuje iznimno rigidan zakon – NetzDG, koji propisuje kaznu od 50 milijuna eura za društvene medije koji u roku od 24 sata od prijave ne obrišu sporan sadržaj ili u roku od sedam dana u “težim slučajevima”.
VIŠE OD POLOVICE DJECE KOJA IMAJU OD 9 DO 17 GODINA U PROŠLIH GODINU DANA PRIMILO JE NEPRIMJERENU PORUKU, A SVAKO DESETO DIJETE BILO JE ZASTRAŠIVANO PUTEM INTERNETA