Ženska prevlast u razvojnim agencijama
Vjerujem da na prvi pogled može djelovati da je ovaj posao birokratski, pa postoji mogućnost da i to odbija muške osobe pri samoj prijavi, razmišlja A. Kralj
U bilo koji ured Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA da uđete, dočekat će vas ljubazne djelatnice. Trebate li stručnjaka u Odjelu za strateško planiranje i razvojne programe, dočekat će vas tri suradnice, dvostruko više ih radi u Odjelu za pripremu i provedbu projekata iz područja društvenih djelatnosti. Da sad ne nabrajamo sve odjele, u toj županijskoj ustanovi rade samo žene, njih dvadesetak, od pravnica i ekonomistica do diplomiranih inženjerki agronomije, diplomiranih turističkih komunikologa, informatičarki...
Traži se preciznost
Slična je situacija i u nekim drugim razvojnim agencijama na sjeveru Hrvatske. U Zagorskoj razvojnoj agenciji, na primjer, prema popisu djelatnika na službenoj internetskoj stranici, također rade samo žene, njih devet. Ana Kralj, v.d. ravnateljica REDEA-e, kaže da je pitanje o prevlasti žena vrlo aktualno. – Općenito promatrajući regionalne koordinatore u Hrvatskoj, situacija nije tako ekstremna kao kod nas, ali se može primijetiti da je načelno više žena u tom poslu. Kod nas je to vidljivo počevši već od regrutiranja i selekcijskog postupka, kad se i na natječaj ponekad ne javi ni jedan muškarac. Često komentiramo i razloge zbog kojih je tome tako, pa bih mogla izdvojiti činjenicu da su zahtjevi posla vrlo raznoliki, što je možda ženama privlačnije. Traži se preciznost i točnost u smislu poštivanja jasnih procedura, ali i kreativnost u osmišljavanju projektnih ideja. Traži se i snalažljivost u traženju rješenja kod različitih izazova u provedbi, kao i prilagodljivost promjenama u okruženju koje su stalne i turbulentne. Vjerujem da na prvi pogled može djelovati da je ovaj posao birokratski, pa postoji mogućnost da i to odbija muške osobe pri samoj prijavi – razmišlja A. Kralj.
Važna je ravnoteža
REDEA kao nositelj ili partner sudjeluje u brojnim projektima koji su u srpnju bili procijenjeni na oko 320 milijuna kuna, a u protekla tri mjeseca odobreni su i novi. – I na edukacije koje organiziramo iz područja pripreme i provedbe EU projekata vrlo često dolaze samo žene, po čemu ispada da je ovo postala ženska tema. Uglavnom, osobno vjerujem da je za radno okruženje važno da postoji ravnoteža odnosno da su zastupljeni i muškarci i žene, tako da se nadam da će nam se ovaj trend malo okrenuti u budućnosti – kaže A. Kralj. U Razvojnoj agenciji PORI Koprivničko-križevačke županije trenutno je zaposleno 15 djelatnika – 13 žena i tek dvojica muškaraca. – Posebnog razloga većeg broja zaposlenih ženskog spola nema jer svi natječaji za zapošljavanje u PORI bili su javno objavljeni, i na njih su se mogla prijaviti oba spola – kaže ravnateljica Melita Birčić.