Zaboravljeni životi tvornica od Zagreba do Skoplja
Izložba Tošo Dabac: Industrijska fotografija u zagrebačkom MSU
S tradicijom pokazivanja manje poznatih ciklusa opusa Toše Dapca, nastavljaju i ovogodišnji 10. dani fotografije Arhiva Toše Dapca u sklopu kojih se sutra u MSU-u otvara izložba njegovih industrijskih fotografija.
One su pomno izdvojeni fragmenti života industrije i industrijalaca od kasnih 1940-ih do 1968., djelići povijesti. Izložba donosi prikaze industrijske arhitekture, strojeva i alata začudne oštrine i ljepote u svojoj jednostavnosti. Prikaze radnika u radu te portrete radnica tekstilne industrije, zeničkih čeličanaca ili pak radnika tvornice Rade Končar. Od Zagreba do Splita, Slavonskog Broda, Sarajeva, Zenice, Skoplja i Prištine taj, stoji u najavi izložbe, “fotograf putnik” ispunjavao je narudžbe tvornica, među prvima Đure Đakovića i Rade Končara, izdavačkih kuća kao što je Jugoslavija te ureda za propagandu ili trgovinu. Zasebnom studijom predstavljena je prezentacija jugoslavenskog paviljona na Međunarodnoj izložbi rada u Torinu 1961., u nizu probnih autorskih povećanja Toše Dapca koje je izradio za tu smotru. Na svojim industrijskim fotografijama Dabac spretno balansira uvjete tamnih interijera tvorničkih hala, dima i isijavanja željeza, refleksije na površini strojeva te bez mnogo naknadnih kadriranja bilježi spontana kretanja radnika, ritmičan, ali brz rad strojeva ili monumentalnost i grubost strojeva i alata naspram radnika. Ovaj njegov ciklus bio je tražen radi sadržaja, a ne estetike, smatran više dokumentacijom evolucije jugoslavenskog gospodarstva nego umjetničkom fotografijom. No uz negative koji iskazuju njegov izniman osjećaj za kadriranje i tehničku preciznost, na izloženim autorskim crno-bijelim povećanjima pratimo umjetničkog genija Tošu Dapca, smatraju kustosice izložbe Marina Benažić i Renata Filčić. Atelje Toše Dapca u Ilici je u razdoblju njegova djelovanja bio kultno okupljalište umjetnika i intelektualaca okupljenih oko grupe EXAT 51, Muzičkog biennala i Novih tendencija. Nakon Tošine smrti 1970., u njemu je ostalo 200.000 negativa, vrijedna oprema i građa koja ima umjetničku i dokumentarnu vrijednost s obzirom na to da svjedoči o povijesti Hrvatske i Zagreba , a iz koje je izrastao aktualni Arhiv Toše Dapca.
FOTOGRAF PUTNIK ISPUNJAVAO JE ŽELJE UPRAVITELJA TVORNICA, ALI U NJIMA JE IPAK PRONAŠAO UMJETNOST