U Hrvatskoj sve više dizelaša

I BIT ĆE IH JOŠ VIŠE UNATOČ RASTU CIJENA DIZELA

Dizel je od utorka u Hrvatskoj skuplji od benzina. Prema podacima portala cijenegoriva.info, najčešća i najniža cijena litre eurosupera na domaćim benzinskim postajama sad iznosi 10,20 kuna, dok je cijena litre eurodizela 10,22 kune. Benzin je u odnosu na prošli tjedan pojeftinio 23 lipe, dok je cijena dizela pala 17 lipa. Budući da je dizel manje pojeftinio u odnosu na benzin, dogodio se preokret u odnosu cijena te dvije vrste goriva. A to je prvi put u posljednjih deset godina i drugi put u povijesti da je dizel u Hrvatskoj skuplji od benzina. Prvi put to se dogodilo 18. ožujka 2008.

Naftni stručnjak i energetski analitičar Davor Štern kaže da je bilo za očekivati da će cijena dizela porasti, i to zbog pritiska ekologa te velike i nekontrolirane potrošnje tog goriva.

Modernizacija rafinerija

Usto, objašnjava, i rafinerije su se modernizirale i sve manje proizvode tzv. prljavo gorivo. Štern smatra da će broj vozila s dizelskim motorima padati pa tako i potražnja za dizelskim gorivom, a što će za posljedicu imati i korekciju cijena tih goriva, odnosno njihovo smanjenje.

Trošarine na dizelska goriva u Hrvatskoj su inače manje u odnosu na trošarine na benzin, a to je dosad bio jedan od razloga zašto je dizel bio ponekad i znatno jeftiniji od benzina. Tako se na litru dizela obračunava trošarina od 3,06 kuna, dok za litru benzina ona iznosi 3,86 kuna.

Broj osobnih vozila s dizelskim motorima u Hrvatskoj raste, i to posljednjih pet godina, a stručnjaci očekuju da će i dalje rasti unatoč većim cijenama dizelskog goriva. Goran Pejić, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske (na slici), kaže da je u Hrvatskoj trenutačno oko 1,6 milijuna osobnih vozila te da je u njihovoj strukturi oko 51 posto benzinaca, a 49 posto dizelaša. On ističe da su dizelaši počeli dominirati na prvoj registraciji u Hrvatskoj od 2013. Dakle, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Unos dizelaša u Hrvatsku iz drugih članica EU, a najviše iz Njemačke, još je veći nakon što su neki tamošnji gradovi donijeli odluku o zabrani prometovanja tih vozila na njihovu području. Pejić tako iznosi podatak da je u ovoj godini do 1. listopada u Hrvatsku uneseno 58.500 rabljenih osobnih vozila i da je čak njih 87 posto s dizelskim motorom. Dakle, samo 13 posto unesenih automobila su benzinci. Što se tiče novih automobila, od njih 51.500, koliko ih je do 1. listopada u ovoj godini registrirano, 50-ak posto su dizelaši.

– Nekad je omjer bio 60 naprema 40 posto u korist benzinaca, no ta se razlika topi i za nekoliko godina imat ćemo veći broj dizelaša nego benzinaca – procjenjuje Pejić. Dizelaši su dosad imali prednost u odnosu na benzince zbog manje potrošnje i jeftinijeg goriva. Pejić pak smatra da skuplji dizel neće utjecati na unos rabljenih dizelskih automobila u Hrvatsku, i to zbog njihove manje potrošnje goriva. A uneseni rabljeni dizelaši pritom su znatno mlađi od unesenih rabljenih benzinaca. Tako je prosječna starost rabljenog dizelaša unesenog u prvih 10 mjeseci 2018. godine sedam godina, dok je prosječna starost benzinca 11 godina. Pejić pritom upozorava da je popriličnom broju tih unesenih dizelaša realan broj prijeđenih kilometara puno veći od prikazanog te da mnogi zbog toga padaju na ekotestu pri tehničkom pregledu.

Veći broj prilagodbi na plin

Od utorka znatno je pala i cijena autoplina, i to za 25 lipa. Tako se cijena litre tog goriva sad kreće od 4,44 do 4,74 kune. Ako se pak zadrži sadašnji omjer cijene benzina i autoplina, Pejić očekuje da će se povećati ugradnja plina u osobna vozila. U Hrvatskoj trenutačno oko 68.000 automobila ima ugrađen autoplin, a do 15. listopada ove godine u njih oko 2800 napravljena je prilagodba za to gorivo. Pejić kaže da je prosječna cijena te prilagodbe za automobil s četiri cilindra oko 7000 kuna. No, ističe i da se, ako vozilo prijeđe prosječno 15-ak tisuća kilometara godišnje, investicija u prilagodbu na plin isplati za manje od dvije godine uštedom na gorivu. I dok se u razvijenim zemljama već naveliko odriču dizelaša, a pomalo i benzinaca te se počinju orijentirati na električna vozila, to je u Hrvatskoj ipak još daleka, možda i predaleka budućnost. Naime, s 1. siječnja ove godine kod nas je bilo registrirano svega 277 osobnih vozila na električni pogon.

PRIJE JE OMJER BENZINACA I DIZELAŠA BIO 60 NAPREMA 40 POSTO, A SAD JE 50:50 POSTO