OPTIMIZAM RASTE, PRIJETE NISKE PLAĆE I MIGRACIJE
Na konferenciji Magros 2018. “Trgovino, Quo Vadis” upozoreno kako rast prometa u trgovini za oko 3% nije dovoljan i debelo zaostajemo za EU po profitabilnosti i investicijama
Projekcije rasta prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj i nadalje su pozitivne. U ovoj godini očekuje se rast od 3% te 3,5% u idućoj. No to nije dovoljno, a za brži rast trgovine važni su makroekonomska stabilnost, brži rast BDP-a, rast potrošnje kućanstava, rast povjerenja potrošača, rast turističke potrošnje i vanjske trgovine – i uloga države je da stvori uvjete za takvo okruženje, kazao je Ivan Damir Anić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta na jučerašnjoj 30. jubilarnoj konferenciji za proizvođače i trgovce Magros 2018.
Niske marže, plaće pogotovo
Studija Ekonomskog fakulteta za razdoblje od 2007. do 2018. pokazala je kako se još uvijek sporo oporavljamo nakon krize 2008. Iako je u trgovini na malo prisutan rast, on je spor i premalo se ulaže u investicije, inovacije i novitete da bismo se za pet godina, suočimo li se s novim izazovima i krizom, brže prilagodili, objašnjava Anić. U razdoblju 2007. do 2016. rasle su bruto marže jer su prihodi od prodaje porasli više nego troškovi prodane robe. Proizvodnost je blago rasla jer su prihodi od prodaje povećani više od broja zaposlenih, dok je profitabilnost prodaje bila negativna u pojedinim godinama, od 1,91 do - 2,5.
– Trgovinu na malo obilježili je okrupnjavanje i rast ekonomija obujma, te je udio top 10 trgovaca u maloprodaji u 2017. iznosio 38,7% ukupnih prihoda u maloprodaji i više od 80% tržišnog udjela, uz prosječno povećanje od 3% godišnje – ističe Anić. S izuzetkom Konzuma koji je u zadnje dvije godine izgubio oko 4 milijarde kuna prihoda, koliko iznosi, primjerice, ukupni prihod drugoplasiranog Lidla, vodeći maloprodavači u promatranom su razdoblju u prosjeku povećali prihode od prodaje za 5,8% godišnje i bruto marže za 8,3%.
To ukazuje na porast optimizma i rast povjerenja potrošača u hrvatsko gospodarstvo, no po proizvodnosti rada u odnosu na EU28 hrvatska trgovina na malo zaostaje 38,3%, u investicijama 36,4%, u profitabilnosti (55%), a radi i s izrazito niskim maržama, kazao je Anić, upozorivši i na otvorena pitanja poput niskih plaća u trgovinama koje umanjuju motiviranost radne snage ili migracijskih trendova.
Ljubo Jurčić sa Zagrebačkog Ekonomskog fakulteta dodaje pak kako nas ni strane investicije ni europski novac neće unaprijediti ne stvori li država makroekonomske uvjete za daljnji rast.
– Trgovina je značajan motor i zamašnjak pokretanja proizvodnje i zapošljavanja te ima važnu društvenu i ekonomsku ulogu, posebno u podršci domaćoj proizvodnji i kao put za izlaz na inozemna tržišta. Ovaj je sektor vrlo važan za cjelokupnu ekonomiju države,
UDIO JE TRGOVACA U UKUPNOM BROJU PODUZETNIKA 18,7%, DOK 15,8% OD UKUPNO ZAPOSLENIH U HRVATSKOJ RADI UPRAVO U TRGOVINI
udio je trgovaca u ukupnom broju poduzetnika 18,7%, dok 15,8% od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj radi upravo u trgovini – istaknuo je jučer potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher. No gleda li se obrtnička trgovina, u 2018. je u odnosu na 2010. zaposlenost smanjena za 11.833 radnika, a broj obrtnika za 4982.
Trend digitalizacija i online
– Oni neće nestati, ali će ostati samo oni kvalitetni koji će se u pojedinim nišama boriti s velikim trgovačkim lancima – rekao je Anić.
– Najvažniji trendovi u trgovini EU trenutačno su digitalizacija poslovanja ukupnog gospodarstva, usporeni gospodarski rast, sve izrazitija pojava protekcionizma na jedinstvenom tržištu te potreba usklađivanja gospodarstva s održivim rastom – kazao je direktor političkih poslova i trgovine EuroCommercea Neil McMillan upozorivši na ubrzani rast e-trgovine, čiji je promet 2013. iznosio 307 milijardi eura, a procjena je za ovu godinu da će biti 602 milijarde eura. Usporedno s time raste i broj cyber napada koji se u zadnje dvije godine povećao četiri puta što povećava troškove poslovanja.