Američki predsjednik prikazan kao Hitler
Novi dokumentarac slavnog provokatora u hrvatskim kinima sinteza je svih tema kojima se opsesivno bavio Kad je najavljeno da Michael Moore priprema dokumentarac znakovita naziva Fahrenheit 11/9 (njegov možda najpoznatiji film Fahrenheit 9/11 secirao je fenomen Georgea Busha u kontekstu rata protiv terorizma), bilo je sasvim da američki predsjednik Donald Trump ima razloga za brigu. I zaista, novi film ovog provokatora, ali i vrsnog političkog komentatora i istraživača, velikim se dijelom fokusira na vladavinu Donalda Trumpa u kojoj vidi ozbiljan simptom fašizacije američkog društva – na vrhuncu filma on čak povlači otvorene paralele između Hitlera i Trumpa tvrdeći da je atmosfera u današnjoj Americi nalik na onu u Njemačkoj tridesetih. Međutim, Moore u svojoj subjektivnoj, a opet činjenično utemeljenoj analizi ne štedi ni Billa Clintona koji je pristao na pogodovanje krupnom kapitalu otuđivši se time od svojeg biračkog tijela, kao ni Baracka Obamu koji je amenovao rat dronovima i također deportirao imigrante. Upravo su oni, smatra Moore, utabali put dolasku Donalda Trumpa na vlast, a u tome ga je dodatno potaknula – pop-pjevačica Gwen Stefani! Urnebesno i zabrinjavajuće, Moore objašnjava kako je Trump svoju kandidaturu najavio kako bi si povećao vrijednost u očima TV kuće NBC koja je njegov nastup u reality showu “Pripravnik” honorirala manje nego što je Gwen Stefani zarađivala u “The Voiceu”. Trump je, tvrdi Moore, ubrzo shvatio kako bi šefovanje nuklearnom velesilom moglo biti unosnije od šefovanja u reality showu, čime je krenuo jedan od najkontroverznijih političkih puteva modernog doba. U mračnom prikazu stanja američkog duha Moore se dotiče svih tema kojima se do sada opsesivno bavio, od sloma socijalne države do skrivenih ekoloških katastrofa, a film koji se gleda kao poziv na ustanak na kraju donosi i tračak nade, utjelovljen u grupici srednjoškolaca koja je mobilizirala čitavu naciju u borbi protiv oružja u školama, ali i u novoj zvijezdi američke ljevice, mladoj Aleksandriji Cortez iz Bronxa. Nabijeno emocijama, šokantno, na trenutke previše raspršeno i tezično djelo na tragu dosadašnjeg Mooreova opusa svakako je vrijedno
gledanja. Možda i više puta. gregorijansko sveučilište na kojem je doktorirao na temu o Jurju Križaniću o kojem je napisao niz strastvenih knjiga. Bio je redovni profesor na zagrebačkom KBF-u, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa te od 1992. do 1997. godine član Međunarodne teološke komisije u Vatikanu koju je imenovao papa Ivan Pavao II. U književnosti je trajni trag ostavio zbirkom dijalektalne poezije “Kalinovečki razgovori”, a poeziju je pisao i na talijanskom i latinskom jeziku. Za zbirku “Oči” nagrađen je i nagradom Vladimira Nazora, a cijenjeni su i njegovi dnevnički i putopisni zapisi poput knjiga “Mjesec nad Tiberom” i “Hodočasnik u Hrvatsku”. Ivan Golub kao rijetko koji hrvatski intelektualac i svećenik živio je svoj ekumenizam iskreno promičući pomirenje kršćanskih crkava.